Pȁzinski kaštȅl (za Pazince/Pazinjane samo Kaštȅl), najveća i najbolje sačuvana srednjovjekovna i ranonovovjekovna feudalna utvrda u Istri, ali i najznačajnija u povijesnom, arhitektonskom i spomeničkom smislu.

Izgrađen je na litici nad Pazinskom jamom, a uza nj se razvilo istoimeno naselje.

Prvi se put spominje 983., kada ga (castrum Pisinum) car Oton II. potvrđuje kao posjed porečkoga biskupa. Od XII. st. njime upravljaju grofovi Gorički, koji u nj smještaju upravu svih svojih istarskih posjeda i tako oblikuju Pazinsku knežiju (grofoviju) te se sve više osamostaljuju. Oni su Kaštel držali do 1374., kada su ga preuzeli Habsburgovci temeljem ugovora o nasljeđivanju. U njihovo ime feudom su upravljali kapetani, dok Habsburgovci nisu u XVII. st. odlučili prodati većinu svojih prava nad Knežijom. Posljednji vlasnici su bili markizi Montecuccoli (od 1766.), u čijem je posjedu feud bio do ukidanja feudalnih odnosa sredinom XIX. st., a sam Kaštel su zadržali do 1945.

Jedini put je osvojen 1508. u Ratu Kambrejske (Cambraiske) lige, kada su ga uspjeli zauzeti Mlečani, ali su ga potom morali napustiti.

Kaštel je poligonalnoga tlocrta koji određuje nekoliko građevinskih cjelina oko središnjega dvorišta, a tijekom stoljeća mijenjao je vanjski izgled. Vanjski zidovi su ujedno i bedemi, a u utvrdu se ulazilo preko podiznog mosta. Na kvadratnoj (jugozapadnoj) kuli prepoznaju se ranogotičke strukture, preslojene kasnogotičkim i renesansnim elementima, a polukružna (sjeveroistočna) je kula (izgrađena prije 1533.) oblikom već prilagođena ratovanju vatrenim oružjem. Tijekom XVI. st., ponajviše u doba kapetana iz roda Mosconi (Moškon), Kaštel je temeljito obnavljan te pregrađivan i dograđivan. Naposljetku je 1820-ih zatrpan obrambeni jarak i uklonjen podizni most te srušeno prednje dvorište s kapelom i snižena kvadratna kula.

Na fasadama Kaštela uzidani su brojni plemićki grbovi. Među njima je, na polukružnoj kuli Kaštela, i najsloženiji kameni grb u Istri sa 16 isklesanih grbova. Riječ je o grbu obitelji Auersperg-Herberstein, a postavio ga je između 1678. i 1701. knez (prinz) Svetog Rimskog Carstva i grof Pazina Ferdinand Auersperg. Uz grb njegova roda (na zidu lijevo) je grb roda Herberstein iz kojeg je potjecala njegova supruga Marie Anne.

U Kaštelu se danas nalaze Etnografski muzej Istre, Muzej grada Pazina i jedan od depoa Državnog arhiva u Pazinu te ugostiteljski lokal.

Slike