Župȁn, seoski poglavar u Istri od srednjega vijeka do XX. stoljeća.

Zastupao je selo pred zemaljskim gospodarom (feudalcem) ili gradskom općinom te pred drugim seoskim zajednicama. Vodio je brigu o prihodima i rashodima zajednice, o prikupljanju redovitih i izvanrednih podavanja (feudalizam), sudjelovao u rješavanju sporova s nadređenim tijelima te graničnih (Istarski razvod) i drugih sporova sa susjednim selima. Morao je održavati javni red i mir te prenositi mještanima odluke i zapovijedi nadređenog feudalca ili općine i izvješćivati o izvanrednim događajima. Podnosio je žalbe i predstavke koje je gospodarima upućivala seoska zajednica. Presuđivao je sa zborom sudaca (banak) seljanima u sporovima i novčanim kaznama niže razine.

Osim toga, u pojedinim je mjestima župan imao i neka posebna zaduženja gospodarskog i upravnog značaja. U obavljanju dužnosti pomagao mu je zamjenik, požup. U ime naknade za obavljanje službe bio je oslobođen nekih podavanja. Izabirali su ga na godinu dana pripadnici njegove seoske općine javnim glasovanjem (obično »na rovaš«), a izbor je potvrđivao zemaljski gospodar. Za župana je birana starija, iskusna osoba koja je bila na glasu kao častan član zajednice. U nekim se selima župan nazivao meriga.

Najstariji poznati spomen župana u Istri potječe iz 1199., kada se spominju plominski i gračaški župan.

Tradiciju biranja „župana na leto dan“ obnovili su 1977. mještani Huma, prema podacima i uputama povjesničara Danila Klena, a sam scenarij biranja kao pučke predstave osmislio je dirigent i skladatelj Slavko Zlatić. Bira ga 11 sudaca (stareji ili žudihi) „na raboš“, zarezujući kosirom drvenu palicu - raboš. Uz stanovnike samoga Huma (grašćaki) kandidati mogu biti i oni iz okolnih sela i zaselaka koji pripadaju humskoj župi (Homjani). Izbor humskog župana održava se u gradskoj loži na Dan Huma, druge subote u lipnju.

Upravno-teritorijalnim preustrojem Republike Hrvatske 1992., župan je dužnosnik na čelu županije.