Kolera
Kolera (lat. cholera), akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijskom (Vibrio cholerae, Vibrio comma) kolonizacijom tankoga crijeva. Prate je proljev i povraćanje, koji mogu dovesti do smrtne iscrpljenosti organizma. Zaraza se širi hranom i vodom, a oboljeli se liječe antibioticima. Nekoliko epidemija kolere zahvatilo je istar. područje, a uzrokovale su depopulaciju i osiromašenje.
Azijska kolera pojavila se u Puli 1835. Prenio ju je mornar Ivan Galović došavši iz Chioggie (preminuo je peti dan poslije postavljanja dijagnoze), a liječenje su provodili Mate Karbučić i Filippo Fragiacomo. Epidemija kolere zabilježena 1836. širila se kopnenim putem i zahvatila Pazin, Žminj, Svetvinčenat i Vodnjan, no ne i Pulu jer je promet iz smjera Vodnjana zbog opasnosti bio smanjen. U trećoj svj. pandemiji, koja je harala Europom 1846–61., bolest se proširila na Trst, Rijeku i Pulu. Za trajanja epidemija 1847–55. u Istri je zabilježeno 118 smrtnih slučajeva. To je bio i razlog da se u Puli donesu odluke o čišćenju grada i okolice te o ugrađivanju zahoda u svakoj kući. Općinski liječnik Demarin, viši kirurg Ratne mornarice Eduard Mrak i primalja Ivana Cernecca nagrađeni su tada za osobite medicinske zasluge. Kolera je navodno stigla iz Ugarske pa je u Puli bilo zabranjeno iskrcavanje brodova koji su stizali iz Rijeke. U Puli se 1865. pojavila nova epidemija, tijekom koje je oboljelo 50 građana i 22 mornara. Bolesnici su bili privremeno hospitalizirani u prizemlju škole na Danteovu trgu. Bilo je još nekoliko epidemija koje su uzrokovale pobol i pomor, a 1973. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je da je posljednja epidemija bila uzrokovana bakterijom Vibrio cholerae Ogawa, biotip El Tor.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar