Avari
Avari (st. oblik Obri), nomadski narod koji je prije IV. st. bio nastanjen u Pobajkalju, zatim u Podunavlju. Tijekom seobe naroda imali su važnu ulogu u povijesti Hrvata. Stigavši poč. druge pol. VI. st. na ušće Dunava, u službi Bizanta razbili su antsko-slavenski savez. U dvama pohodima protiv Franaka 562. i 565. došli sve do Polablja, ali su ih Franci potisnuli.
Zajedno s Langobardima 567. uništili su Gepide, a nakon odlaska Langobarda 568. na Apeninski poluotok postali su gospodarima Panonije, podvlastivši tamošnja slav. plemena. Nakon doseobe u Panoniju, Bizant im, ugrožen od Perzijanaca, ustupa 574. dio Srijema, ali oni 582. zauzimaju Sirmium, koji im je poslužio za prodore prema Carigradu. Idućih desetljeća A. zajedno s podložnim slav. plemenima ratuju na Balkanu s Bizantom, te čestim pohodima pustoše teritorije zap. susjeda (Bavaraca i Langobarda). Na prijelazu iz VI. u VII. st. preko sjev. dijelova Istre prodiru u Italiju. Nakon neuspješne opsade Carigrada (626) slabi avarska moć te se njihov utjecaj ograničava na Panoniju. Prema tvrdnji biz. cara Konstantina VII. Porfirogeneta, Hrvati su za cara Heraklija (610–641) kao saveznici Bizanta u ratu s Avarima osvojili ondašnju Dalmaciju, gdje su se trajno naselili. U ratu Karla Velikoga, u kojem je uništen Avarski kaganat, sudjelovali su i Hrvati kao franački saveznici (knez Vojnomir) te su na njegovu teritoriju uspostavili Donjopanonsku kneževinu. Ostatci Avara zadržali su se do X. st. na području Hrvatske te oko današnjega Győra u Mađarskoj. Među austr. je medievistima 1980-ih vrlo aktualnom bila teorija o avarskom podrijetlu Hrvata, a od hrv. ju je povjesničara tada prihvatila Nada Klaić.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar