Istarski ipsilon, (fotoarhiva Glasa Istre)

Istarski ipsilon

Istarski ipsilon, suvremeni cestovnoprometni pravac u Istri, uobičajeni zajednički naziv za hrvatske autoceste A8 (Matuji - Kanfanar) i A9 (hrvatsko-slovenska granica kod Plovanije - Kanfanar - Pula).

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (RH) (1997.) te Strategija prometnoga razvitka RH (1998.) definirali su cestovnu mrežu najviše razine usluge na području Istre kao mrežu autocesta koju treba postupno izgraditi u skladu s intenzitetom prometa i kao prometnicu prve skupine prioriteta. Ta prostornoplanska rješenja nakon izrade Regionalnog prostornog plana Istre (1968.) nastavak su koncepcije utvrđene Regionalnim planom Zajednice općina Rijeka, kojim je težišna točka prometnoga povezivanja istočnog i zapadnog prostora Istre spuštena u čvor Kanfanar radi većega utjecaja putničkih i robnih tokova južnog dijela Istre (Pula), T-oblik autocestovne mreže Istre prelazi u Y. Tim se prometnim rješenjima autocestovna mreža Istre povezuje na riječki i koparsko-tršćanski prometni čvor te uključuje u europsku mrežu autocesta.

Koncepcija te realizacija počinju 1970-ih izgradnjom cesta u kvaliteti I. razreda i mogu se svrstati u pet etapa. Prva etapa obilježena je izgradnjom tunela kroz Učku i dionice Matuji – Lupoglav, a završena puštanjem u promet te dionice i tunela Učka 1981. u ukupnoj dužini od 24 km. To je doba fondovskoga financiranja i samoupravnog interesnog organiziranja. Druga etapa nastavak je izgradnje dionica Lupoglav – Pazin te Kanfanar – Medaki s vijaduktom Limska draga. U tom je razdoblju do 1990. u promet pušteno 36 km ceste. Nositelj realizacije bila je Republička samoupravna interesna zajednica za ceste Hrvatske, uz sudjelovanje Udružene samoupravne interesne zajednice za ceste Istre.

Treću etapu karakteriziraju promjene političkog i gospodarskog sustava u osamostaljenoj Hrvatskoj, s naglaskom na privatizaciji i modernoj građevinskoj ekonomiji. Temeljem ustavnopravnih normi, koncesijskom dioničkom društvu BINA-Istra Pula, Vlada RH dodjeljuje 1995. prvu koncesiju za izgradnju, financiranje i gospodarenje Jadranskom autocestom, dionicama Dragonja – Pula i Kanfanar – Pazin – Matuji, odnosno za Istarski ipsilon. Ugovor o koncesiji određuje da se autocesta gradi u dvije faze, tj. da se u prvoj fazi gradi poluprofil, a u drugoj fazi puni profil autoceste. Kriterij za drugu fazu prometna je potražnja na bazi dnevnoga prometa od 10.000 vozila ili od 16.000 vozila u turističkoj sezoni. U toj fazi izgrađeno je do 2000. 36,5 km poluautoceste Pazin – Kanfanar – Vodnjan s objektima za puni profil autoceste. Četvrta etapa zaokružila je prvu fazu izgradnje u ukupnoj dužini od 145 km Istarskoga ipsilona, izgradnjom dionica Pula – Vodnjan te Medaki – čvor Umag sa zahtjevnim objektom mostom/vijaduktom preko rijeke Mirne u dužini od 1,4 km. Radovi te etape približne dužine oko 56 km započeli su u svibnju 2003.

U 2010. otvorena je prva dionica punog profila autoceste A9 od Pule do Kanfanara, a 2011. su u punom profilu otvorene dionice autoceste A9 od Kanfanara do čvora Umag (s iznimkom vijadukta Limska draga i mosta Mirna) te prva dionica autoceste A8 od Kanfanara do Rogovići.

Puni profil autoceste A8 od Rogovići do Cerovlja dovršen je 2020., a 2021. od Cerovlja do Lupoglava te dio punog profila prema Vranji kod tunela Učka. Početkom 2023. otvorena je i kratka dionica od ranije dovršenog dijela prema Lupoglavu do novog čvora Vranja zapadno od dosadašnjeg čvora Vranja koji je ukinut, jer je bio preblizu portalu tunela. U tijeku je probijanje druge cijevi tunela Učka i prva faza kvarnerskog dijela autoceste prema Matujima, što bi trebalo bi biti dovršeno do 2024.

Koncesionar BINA-Istra i Vlada RH potpisali su u svibnju 2023. aneks ugovora o izgradnji Jadranske autoceste tj. Istarskog ipsilona koji predviđa nastavak radova u dvije podfaze. Prva obuhvaća izgradnju drugog kolničkog traka od portala Kvarner Tunela Učka do čvorišta Matuji, dionice duge gotovo 10,3 km te proširenja odmorišta Kvarner, a druga izgradnju drugog mosta/vijadukta preko rijeke Mirne te vijadukta Limska draga, kako bi se završio puni profil te dionice autoceste. Radovi bi trebali biti okončani 2026.

http://www.bina-istra.com/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply