Augustineum, carski zavod za višu izobrazbu svećenika u Beču, osnovan 20.X.1816., za cara Franje I., pod imenom Viši zavod sv. Augustina za izobrazbu svećenika na poticaj dvorskoga župnika Jakoba Frinta, koji mu je postao i prvim rektorom. Odatle nazivi Augustineum ili Frintaneum.

Bio je smješten u jednome krilu augustinskoga samostana u sklopu carskoga dvora. Svaka biskupija imala je pravo poslati u Zavod jednoga nadarenoga kandidata. Ukupno je bilo 30 mjesta, poslije 45. Službeni jezik bio je latinski, pravila života i rada stroga, a boravak je trajao tri godine, tijekom kojih je kandidat pohađao sveučilišne studije i na kraju branio doktorat na Sveučilištu. Za stotinjak godina postojanja (do 1918.) u Zavodu je boravilo 1.070 doktoranata iz čitave Monarhije. Iz Tršćanske biskupije na studij je pošlo 14 svećenika – talijanske, slovenske i hrvatske nacionalnosti, iz Krčke biskupije 11, a samo jedan iz Porečko-pulske biskupije.

U Zavodu su za studija živjeli, među ostalima, Juraj Dobrila (1839.–42.), Josip Ujčić (1903.–08.) i Božo Milanović (1917.–19.). Dobrila je u Beču boravio tri i pol godine, tijekom kojih je studirao, sudjelovao u bogoslužju i ceremonijalu u carevoj kapeli, te služio misu u uršulinskoj i augustinskoj crkvi. Doktorirao je teologiju 1842. tezom Nauka crkvenih otaca o sakramentu ispovijedi. Ujčić je doktorirao iz biblijskih studija, a voditelji Zavoda zapazili su njegovu nadarenost i zadržali ga u njemu još nekoliko godina, dodijelivši mu dužnost rektora-ekonoma i predstojnika biblijskih studija. Milanović je u Beč došao u jeku I. svjetskog rata. Doktorsku disertaciju predao je 19.IV.1918., ali nije dočekao obranu jer je Zavod ukinut zbog propasti Austro-Ugarske Monarhije. Zavod je odigrao veliku ulogu u obrazovanju svećenika s istarskog područja.