Trka na prstenac, pučko konjaničko natjecanje pokrenuto 1976. u Barbanu, po uzoru na viteško nadmetanje correr l’annelo koje se u doba mletačke uprave u tome gradu priređivalo na kraju XVII. i početkom XVIII. st. na slobodnome sajmu o blagdanu Duhova.

Najstarija zabilježena trka održana je 10.VI.1696., a pobjednik je bio Ottavio Quellis iz Izole. Na drugoj zabilježenoj trci, nepoznata nadnevka održavanja, među 18 su natjecatelja slavodobitnici zajedno bili O. Quellis i Fortunat Paludi Stigher, a na trećoj, također nepoznata nadnevka, od 6 je takmaca najuspješniji bio Zvane Dragonja. Na posljednjoj znanoj trci 4.VI.1703. sudjelovalo je 8 jahača, a najvještiji je bio Antun Rovis. Natjecatelji su većinom bili plemići i građani iz istarskih gradova koji su posjedovali konja i vitešku opremu. Prema zabilježenim podatcima o održanim trkama, svaki je natjecatelj sudjelovao trokratnom trkom, nastojeći u galopu kopljem nabosti prstenac sastavljen od dvaju križno spojenih kovinskih kružnih prstenova. Pogodak u sredinu (sridu) prstenca obješena na užetu ponad staze donosio je tri boda (punta), u otvor iznad sredine dva, u onaj ispod nje jedan, a ubod kopljem u otvore smještene lijevo odnosno desno od sredine nosio je pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđivali su suci (danas Časni sud), pred koje se jahač s prstencem na koplju morao vratiti čim bi zaustavio konja.

Stara je viteška igra obnovljena na temelju zapisa ljetopisca Josipa Antuna Batela i istraživanja Danila Klena, i prema pravilima što dijelom proizlaze iz negdanjih, održana 14.VIII.1976. s konjanicima iz Barbana i Barbanštine odjevenim u istarske narodne nošnje. Od tada je ubrzo prerasla u godišnju sportsko-zabavnu priredbu. O njezinoj se organizaciji od 1979. brine Društvo Trka na prstenac, a od 1995. na trkalištu Gradišće održava se i prednatjecanje nazvano Trka na viticu.

Pravo sudjelovanja na Trci na prstenac imaju konjanici koji su rođeni u Istri i to kako u hrvatskom dijelu Istre, uključujući Istarsku Liburniju i otoke, tako i u njezinom slovenskom i talijanskom dijelu. Na natjecanju sudjeluje 16 konjanika, od kojih najmanje osam mora biti s područja općine Barban. Moraju biti stariji od 18 i mlađi od 60 godina. Dosadašnji slavodobitnici su bili: Vazmoslav Vale (1976., 1978., 1979., 1986.), Mario Kožljan (1977., 1981.), Rikardo Ciceran (1980.), Ervino Špada (1982.), Zdravko Prhat (1983., 1990., 1993.), Aldo Kožljan (1984., 1985.), Bruno Kožljan (1987., 1989., 2016.), Darko Kolić (1988.), Rade Buić (1991.), Maksimilijan Rojnić (1992., 1998., 2002., 2017.), Miro Grgorović (1994., 1996., 2000.), Josip Kožljan (1995.), Guido Babić (1997.), Mario Učkar (1999., 2001., 2005.), Silvio Učkar (2003.), Danijel Učkar (2004., 2006.), Aleksa Vale (2007., 2010.), Kristijan Kancelar (2008., 2018.), Toni Uravić (2009.), Goran Špada (2011.), Samuel Štoković (2012.), Andrej Kancelar (2013., 2014.), Nandi Radola (2015.), Petar Benčić (2019., 2022.), Antonio Osip (2020.), Luka Kancelar (2021.), Daniel Broskvar (2023.) i Erik Žagrić (2024.).

Godine 1985. ustanovljena je prijelazna nagrada - brončana skulptura Ptica na prstenac, rad akademskoga kipara Josipa Diminića, teška 16 kg, a Trci ju je poklonio Glas Istre. Po uzoru na nju, Diminić je 2002. dovršio kamenu skulpturu koja je tada postavljena na barbansku Placu. Od 1998. pobjednici Trke dobivaju i novčanu nagradu.

Od 2009. Trka na prstenac održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, koji pobjednika nagrađuje prijelaznim bakrenim štitom, radom akademskog kipara Alije Rešića. Trka je od 2016. zaštićena je kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a kroz desetljeća održavanja postala je zaštitnim znakom Barbana i jednom od najpoznatijih ljetnih priredbi u Istri.

Centar za posjetitelje, otvoren 2019., nalazi se u središtu Barbana, u zgradi stare gradske lože na trgu.

https://trkanaprstenac.hr/

Slike