Šušnjevica (Sušnjevica), naselje u istočnoj Istri (45°15′N; 14°9′E; 48 m nadmorske visine); 70 stanovnika (2011.), općina Kršan.

Nalazi se na cesti Kršan–Vranja, u sjevernom dijelu Čepićkoga polja. Stanovništvo se bavi poljoprivrednom djelatnošću, a do isušivanja jezera bavilo se i ribarstvom. U mjesnim govorima zove se i Sušnjevica, istrorumunjski Şuşńieviţa ili Susńieviţę.

U okolici su zabilježeni pojedinačni prapovijesni i rimski nalazi. U srednjem vijeku je u posjedu kožljačke gospoštije. Prvi se put spominje 1340. te u popisu župa iz 1701. Tijekom XV. i XVI.st. u Šušnjevicu i okolna naselja doseljavaju se veće skupine vlaškoga stanovništva (Istrorumunji) te Šušnjevica postaje njihovim najvećim naseljem u Istri.

Dolaskom Italije na vlast, zbog romanskog podrijetla stanovništva, 1922. dobiva status općinskoga središta pod imenom Susgnevizza, a 1933. mijenja naziv u Valdarsa. Općina prestaje postojati u poraću te je naselje u sastavu općine Labin do nove administrativne podjele u samostalnoj Hrvatskoj.

U selu se nalazi crkva svetog Ivana Krstitelja, izgrađena 1838. na mjestu starije jednobrodne crkve sa svetištem i sakristijom; na glavnom oltaru nalazi se pala s prikazom Krštenja Isusova i drveni kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Na groblju je kapela iz XVI.–XVII. st., posvećena sv. Silvestru papi. U kapeli su vidljivi ostatci fresaka i glagoljski grafiti.

Radi oživljavanja i očuvanja mjesnoga identiteta i tradicijske kulture, u Šušnjevici je 2019. otvoren interpretacijski centar i ekomuzej „Vlaški puti“, s posebnim naglaskom na prenošenju znanja o vlaškom (istrorumunjskom) jeziku i kulturi.