Arheološka nalazišta, ostatci naselja, građevina, nekropola i drugih ljudskom rukom stvorenih struktura koje su vrela za proučavanje načina života, razvoja kulture i civilizacije, a istražuje ih arheologija. Važno mjesto pripada nalazištima koja su postojala tijekom dugoga vremenskog razdoblja, a ostatci u njima potječu iz različitih faza razvoja kulture.

U Istri je poznato više stotina arheoloških nalazišta iz svih vremenskih razdoblja, od kojih je samo manji broj istražen, a ostala su evidentirana kako bi bila zaštićena u slučaju bilo kakvih zahvata. Često se, međutim, na arheološka nalazišta nailazi slučajno prilikom kopanja za gradnju ili infrastrukturu. Kompleksna su arheološka nalazišta u Istri gradska povijesna središta Pule i Poreča, s ostatcima i spomenicima od željeznog doba do srednjega vijeka, zatim Nezakcij kraj Valture sa željeznodobnim, antičkim i ranokršćanskim nalazima. Gotovo sva važnija povijesna naselja na vrhovima brežuljaka u Istri također imaju obilježje arheološkog nalazišta, jer su tragovi života u mnogima od njih zabilježeni u gradinskom obliku (gradina) brončanoga ili željeznoga doba (Rovinj, Vrsar, Bale, Žminj, Sv. Lovreč, Barban, Mutvoran, Pićan, Gračišće, Boljun, Motovun, Buzet, Kaštelir, Grožnjan, Oprtalj, Momjan, Buje, Kaštel, Padna, Šmarje, Kubed, Sočerga i dr.).

Najvažnija su paleolitička nalazišta u Istri pećine: Šandalja, Romualdova pećina, Dančeva pećina kraj Baderne, Vergotinova, Klanjčeva, Pupićina peć, Oporovina i dr. Mnogobrojne pećine s tragovima paleolitika i drugih razdoblja nalaze se na Ćićariji i na opatijskome Krasu. Ostatci starijih neolitičkih kultura nađeni su u pećinama na sjeveru poluotoka, ali i na drugim lokalitetima otvorenoga tipa u južnoj Istri (Vižula kraj Medulina, Verudela kraj Pule i Vela Gromača kraj Kavrana), a ima ih i na nekim kasnijim gradinama (Vrčevan, Vrčin, Šandalja). Srednjoneolitičkih ostataka nađeno je također u pećinama Ćićarije, ali i u južnoj Istri (Limska gradina, Pradišel ispod Marčane, Brijuni/Brioni i otočić Pisulj kraj Rovinja), pomiješanih s eneolitičkim i ranobrončanodobnim slojevima.

Najizrazitija značajka brončanog i željeznog doba Istre gradinska su naselja; zabilježeno ih je više od 400, a najznačajnije su gradine iz ranijega razdoblja (brončano doba): Vrčin, Limska gradina Monkodonja i Karastak kraj Rovinja, Kaz (Cas) kraj Bala i Picugi. Pokapanje pokojnika u brončano doba pod tumulima također je ostavilo mnogobrojna arheološka nalazišta, često na istaknutim brežuljcima: oko Pule (Bumbišta, Valmarin), Barbarige, Rovinjskog Sela (Žamnjak, Maklavun) i drugdje.

Među istraženim željeznodobnim nekropolama uz gradine značajne su Nezakcij, Picugi kraj Poreča, Nova Vas kraj Brtonigle, Pula, Kaštel kraj Buja, Gradina na Brijunima. Naseobinski dio gradina slabije je istražen (Turan kraj Koromačna).

U rimsko doba nastaju lokaliteti rustičnih vila (villa rustica), osobito uz morsku obalu. Najznačajniji su istraženi na Brijunima (uvala Verige, Kolci, Val Madona), oko Pule (Valbandon, Barbariga, Banjole, Šijana i dr.), Poreča (Sorna, Červar), Novigrada i Umaga (Katoro), Izole (Simonov zaljev), ali ima i više stotina neistraženih uz more i u unutrašnjosti. Antički su nalazi u unutrašnjosti malobrojni, uglavnom su to ostatci nekropola (Kringa, Fontana i Pintori kraj Buzeta). Pojedinačni nalazi i nalazi epigrafskih spomenika oko Buzeta, Roča, Draguća i Boljuna svjedoče o postojanju arheoloških nalazišta iz rimskog doba i u tom dijelu Istre.

Iz prijelaznoga razdoblja između kasne antike i ranoga srednjeg vijeka jedina arheološka nalazišta koja svjedoče o seobi naroda nalazi su ostrogotskih grobova u Puli te groba langobardskog ratnika na Brešcu kraj Buzeta. Ranokršćansko i ranosrednjovjekovno sakralno graditeljstvo, osim u gradovima (Pula, Nezakcij, Poreč, Bale, Novigrad), dalo je niz značajnih ostvarenja u izvangradskom području, osobito oko Pule (Betiga kraj Barbarige, Sv. Foška) i Rovinja (Sv. Toma, Sv. Marija Velika). Nekropole barbariziranog autohtonog stanovništva VII.–VIII. st. jesu Predloka, Čelega, Veli Mlun, Mejica, Brkač, Karojba, Polačine kraj Ferenci, Sv. Foška kraj Žminja. Na lokalitetima bliže moru (Dvigrad, Brijuni) nekropole imaju izrazite kršćanske značajke.

Nekropole i pojedinačni grobovi iz IX.–X. st. jesu Žminj, Goleševo kraj Barbana, Dvigrad, Buzet, Predloka, a iz XI–XII. st. Brest, Rim kraj Roča, Ferenci.

Slike