Ahenski mir 812., mirovni ugovor između franačkoga cara Karla Velikoga i bizantskog cara Mihaela I., sklopljen u Karlovu stolnome gradu Aachenu.

Uslijedio je nakon više franačko-bizantskih sukoba u kojima su Franci ušli u dio središnje Italije, Furlaniju, Mletke, Hrvatsku između Učke i Cetine te, pobijedivši Avare, u Panoniju.

Istrom su zavladali već oko 788., podložili je italskom kralju Pipinu i počeli u njoj uvoditi feudalne odnose (Rižanska skupština). Bizant je, nakon dugotrajnih pregovora, priznao Karla carem (iako ga nije izrijekom priznao i rimskim carem, držeći da naslov βασιλεύς ῥωμαίων pripada jedino bizantskom caru) te mu prepustio Istru, Hrvatsku i Donju Panoniju, a Karlo je vratio Bizantu Mletke i primorski dio Dalmacije s gradovima. Time je Istra i formalno postala dijelom Franačkoga Carstva.

Pregovori o točnom razgraničenju vođeni naknadno u Aachenu 817., potom u Ingelheimu, nisu uspjeli.