Dvojezičnost ili bilingvizam, u pravnom smislu ustroj koji autohtonim nac., etničkim i jezičnim skupinama, posebice manjinskim, osigurava uvjete za očuvanje jezične i kult. baštine prav. instrumentima koji im jamče ravnopravnost i jednakopravnost u korištenju nac. jezika na području njihove pov. prisutnosti. D. se poglavito ostvaruje promidžbom i poštovanjem paritetne uporabe i međusobnom društv. interakcijom jezika različitih zajednica ili naroda na određenom području, bez obzira na njihovu brojnost ili društv., gosp. i polit. važnost.

Podrazumijeva uporabu dvostrukih naziva u toponimiji, pokretanje instrumenata za promicanje uzajamnog poznavanja i obveznog učenja jezika na području gdje su obje zajednice prisutne te potpunu ravnopravnost u odnosima s javnim službama. D. je predviđena, premda u različitim oblicima i stupnjevima primjene, u zakonodavstvima i pravnim aktima mnogih regija i lokalnih samouprava u Europi. Primjena hrv. dvojezičnosti uređena je u Istarskoj županiji čl. 6. i drugim člancima III. poglavlja županijskoga Statuta (posebice čl. 24., 25., 26., 27., 28., 29. i 30). Statutom je određeno da su hrv. i tal. jezik »u ravnopravnoj službenoj uporabi u radu županijskih tijela u samoupravnom djelokrugu«. U skladu s tim zajamčena je ravnopravna uporaba jezika u radu županijske Skupštine i Poglavarstva te na dijelovima ili na cijelom području općina i gradova gdje prebivaju pripadnici tal. nar. zajednice. Pripadnicima tal. zajednice zajamčeno je pravo na javnu uporabu njihova jezika. Određeno je da Županija »zapošljava odgovarajući broj djelatnika koji se podjednako aktivno služe hrvatskim i talijanskim jezikom« te je predviđena jezična ravnopravnost u postupcima prvoga i drugoga stupnja pred upravnim tijelima Županije i u onima prvoga stupnja u tijelima drž. uprave. U općinama s dvojezičnim statusom, u školama gdje je nastava na hrv. jeziku, posebno se potiče i osigurava učenje tal. kao jezika društv. sredine. Prava i propisi koji se odnose na d. već od sred. XX.st. napose su jasno određeni u općinama Bujštine i u gradu Rovinju. D. je predviđena i u slov. dijelu Istre, a u osobito je jasno određenu obliku prisutna na višejezičnom području grad. općina Kopar, Izola i Piran.