Campoformijski mir, mirovni ugovor potpisan 17.X.1797. u mjestu Passariano u Furlaniji između austr. cara Franje II. i Napoleona, pobjednika ratnih pohoda na Apeninskom poluotoku. Naziv je, međutim, dobio po gradiću Campoformido (mlet. Campoformio), koji se nalazio na pola puta između Udina i Napoleonove vojske.

Mir je dogovoren šest mjeseci nakon postizanja primirja (Leobenski preliminarni mir). Klauzule novoga dogovora odredile su francusko zauzimanje austrijske Nizozemske i lijeve obale Rajne od Basela do Andernacha te priznanje francuske Cisalpinske Republike. Ukinuta je Mletačka Republika, čiji su teritorij trebali podijeliti Austrijsko Carstvo (Venecija, pokrajina Veneto do rijeke Adige, Furlanija, Istra, Dalmacija i jadranski otoci) i Francuska (albanska obala i Jonski otoci).

Campoformijski mir potvrdio je kraj mletačke vladavine u Istri, koja će pod austrijskom upravom ostati do II. austro-francuskog rata i Požunskoga mira (1805.).