Stanich (Stagni), Domenico, pravnik, političar (Osor, 25.XII.1854. – Pula, 20.IV.1931.).

Obitelj je podrijetlom iz Ustrina kraj Osora. Otac mu je bio Domenico, a majka Maria Radossinich.

Diplomirao pravo u Beču. Doselio se u Pulu 1883., u kojoj odmah počinje s javnim i političkim radom unutar talijanske Nacionalne liberalne stranke (Partito Liberale Nazionale) te ulazi u gradsko vijeće kao njezin zastupnik.

Supruga mu je bila Mattea Ivancich, kći Francesca i Marije rođ. Tarabocchia, rođena u Malom Lošinju 1863.

Od 1904. (kada je dotadašnji pulski gradonačelnik Lodovico Rizzi postao pokrajinski kapetan) do 1910., s manjim prekidom, na čelu je grada kao predsjednik upravnoga poglavarstva ili gradonačelnik. Poslije toga radio je kao javni bilježnik, a tijekom Prvoga svjetskog rata ostaje u Puli.

S raspadom Austro-Ugarske Monarhije, pulski Talijani osnivaju 29.X.1918. svoj Odbor javnoga spasa (Comitato di salute pubblica) nasuprot Mjesnog odbora Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba te biraju Stanicha za predsjednika. U toj ulozi nadgleda odlazak austrougarske vojske te dočekuje ulazak talijanske vojske u Pulu 5.XI.1918. Pod talijanskom vojnom upravom nastavio je do 1919. obnašati dužnost općinskoga ravnatelja u Puli, položaj analogan gradonačelničkoj funkciji. U skladu s talijanskim zakonima, prezime mu je 1930. promijenjeno u Stagni.

Na trijemu pulske manje komunalne palače (palazzina municipale, stradala u savezničkom bombardiranju) bilo mu je postavljeno poprsje, rad Enrica Trolisa, s posvetnim natpisom koji ga je isticao kao prvoga gradonačelnika talijanske Pule.

U Trstu jedna ulica nosi njegovo ime.