Iskra, Berislav
Iskra, Berislav (Beri), arhitekt (Pula, 5.IV.1948.).
Diplomirao na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1972. te počeo raditi u projektnoj urbanističkoj organizaciji Urbis 72 u Rovinju. Godine 1991. osnovao je u Rovinju vlastiti arhitektonski atelijer.
Studijski boravak u Zagrebu upoznao ga je s tradicijom zagrebačke moderne između dva svjetska rata te je Iskra u to vrijeme fasciniran urbanizmom, što obilježava njegov rad u Urbisu 72. Vrlo brzo s urbanizma prelazi na arhitekturu i time započinje drugo razdoblje svoga stvaralaštva gradeći stambeni niz (1975.) i Dispanzer za žene u Pazinu (1978.) te kuću Stunić u Poreču (1978.) u kojoj se isprepliće univerzalno i lokalno, funkcionalno i regionalno. Treće razdoblje njegova stvaralaštva uključuje rane 1980-e, a obilježava ga nekoliko elemenata - prostorno planiranje, kvaliteta arhitekture, individualnost u pristupu, pozitivan odnos spram tradicije te očit pomak ka postmodernizmu. Tri su ostvarenja u Rovinju koja govore o Iskrinom izrazu u to doba - hotel Park (1985.), zabavni centar Monvi (1986.) te hotelski kompleks Istra na Crvenom otoku - Sv. Andrija (1986.).
Kao bitan arhitekt istarskog arhitektonskog stvaranja, Iskra je obilježio posljednja desetljeća XX. st. zajedno sa skupinom autora poput Ester Miletić, Eligija Legovića, Slavka Batelića i Antonija Rubbija. Oni su tijekom 1990-ih godina uspješno oblikovali karakterističan regionalni izričaj i omogućili kontinuitet istarskog graditeljstva do kraja XX. st., nalazeći svoju inspiraciju u arhitekturi između dva svjetska rata i u simboličnim oblicima autohtone arhitekture. Funkcionalne tokove zamijenili su modernošću koja priznaje tradiciju i posebnosti istarskog prostora, stvarajući arhitektonska rješenja koja arhitekturu vežu za mjesto, kontekstualnu arhitekturu.
Većina Iskrinih radova spada upravo u XX. st. dok nešto manji broj seže u novi milenij, a kreću se od funkcionalizma do postmodernističkog stila. Iskrin se rad opisuje kao dio progresivne struje obnavljanja artističkih pravaca s početka XX. st. gdje se osnovnom obliku vraća čistoća, otmjenost i finoća. Njegova stambena zgrada u Istarskoj ulici u Rovinju iz 1989. smatra se jednim od najznačajnijih ostvarenja u postmodernoj arhitekturi u Istri na kraju XX. st. zbog evociranja građevina u Istri između dva rata.
Četvrto razdoblje i Iskrin kreativni vrhunac jesu kraj 1980-ih i 1990-e: realizira Villu Dequal (1995.) te svoje najvažnije ostvarenje - sportsku dvoranu Pazinskog kolegija (1998.), kao jedno od antologijskih ostvarenja hrvatske i istarske arhitekture.
Sportska dvorana u Pazinu donijela mu je najviše priznanje - godišnju nagradu Udruženja Hrvatskih arhitekta ''Viktor Kovačić'' 1999. Za isti rad dobio je iste godine i Nagradu Grada Rovinja za rad na području urbanizma i arhitekture, a godinu kasnije i međunarodnu nagradu za arhitekturu u Vicenzi (Italija). Sportska dvorana izgrađena je zapadno od Sjemeništa, današnjeg Pazinskog kolegija, neorenesansne građevine Anselma Wernera iz 1914. Iskra je hvaljen zbog načina na koji je uspio modernu građevinu nenametljivo uklopiti u ambijent, iskoristivši postojeću denivelaciju tla te konstruirajući međuprostor kojim se prilazi dvorani. Geometrijski jednostavan izraz uključuje i svod u obliku luka te bočnu zaobljenost građevine, a vez opeka tipičnih za moderno razdoblje te raspored proporcije otvora vraćaju u svijet regionalnog.
Autor je velikog broja realiziranih projekta diljem Istre: u Pazinu stambene zgrade Dršćevka (1975.), Doma zdravlja (1979.), stambenog naselja u Starom Pazinu (1982.); u Rovinju stambeno-poslovna uglovnice (1973.), Doma zdravlja (1979.), stambenih objekata na Centeneru (1981.), centralne ljekarne (1987.), stambenih zgrada u Istarskoj ulici (1989.); u Poreču stambenih objekata u naselju Mate Balote (1981.); u Umagu kavane hotela Kristal (1993.); u Medulinu Flacius banke (1996.), a sudjelovao je u nizu natječaja za urbana rješenja diljem Hrvatske te izrađivao urbanističke planove prostora Rovinja, Pazina, Labina, Vrsara, Medulina i Rapca. Njegove su realizacije bile publicirane u časopisima Čovjek i prostor i Arhitektura, a zastupljen je i u prikazu moderne i postmoderne arhitekture u Istri i Hrvatskoj likovnoj enciklopediji.
*natuknica je nastala u sklopu natječaja "Studenti kreiraju Istrapediju"
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar