Kalac, Antun (Ante, pseudonim Nadan Zorin, A. K.), pjesnik, svećenik i preporoditelj (Žbrlini kraj Pazina, 27.XII.1849. – Pazin, 13.V.1919.).

Pučku školu i nižu gimnaziju pohađao je u Pazinu, višu u Trstu, a bogosloviju u Gorici i Trstu. Zaređen 1875., kao svećenik je najduže službovao u Pazinu i Buzetu. Bio je pripadnikom umjerene struje pravaškoga pokreta u Istri, a zbog svojega hrvatskog angažmana bio je napadan i progonjen.

U književnosti prvi se put javio pjesmom Mlada Istrijanka. U Našoj slozi (1873.–1911.) objavljivao je pjesme, prozu i dramske pokušaje. Prigodice je pjevao o Andriji Kačiću Miošiću (1890.) i Ivanu Gunduliću (1893.), pisao je o Jakovu Volčiću (1916.) i dr. Tipičan je preporodni pisac, a većina njegova opusa danas je povijesni dokument. Bio je pod utjecajem narodnog pjesništva i hrvatskog pjesničkoga naslijeđa XIX. st., posebice Ivana Trnskog, Augusta Šenoe, Petra Preradovića i Franje Markovića. Gotovo su mu svi stihovi duhom i svrhom rodoljubivi.

Prerađen izbor stihova rukoveti budničkih soneta Istri objavio je u Velikom ćirilo-metodskom koledaru za 1907., a 1883. u zasebnoj knjižici Marijine pjesmice. Pisao je i stihovane basne i priče te tzv. idile. U Našoj slozi tijekom 1877. i 1882.–83. tiskane su mu i dvije poučne pripovijesti: Pop Marko pučki svjetovatelj i Žudih Josip Razsuljević, Pučka pripovijest iz istranskoga života. Napisao je i igrokaz Pijanac (1896.) te Život sv. Ćirila i Metoda, a 1912. uredio je spomen-knjigu u povodu 100. obljetnice rođenja biskupa Jurja Dobrile (Biskup Dobrila). U Pučkom prijatelju izlazili su mu pripovijest Badnjak (1911.) i roman Siromašni vjernici (1914.).

Autor je tadašnje himne istarskih Hrvata Predobri Bože, koju je uglazbio Matko Brajša Rašan, te teksta Kako je bilo u Istri koncem XVIII. i početkom XIX. stoljeća, koji pripada hibridnom žanru između znanstvenog prikaza i pučke pripovijetke. Socijalnu osjetljivost iskazao je u angažiranoj pjesmi Berba u Istri. Surađivao je i u Narodnoj prosvjeti, Hrvatskoj školi i dr. Posebice je sudjelovao u radu Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. U Našoj slozi 1889. objavio je prepjev Schillerove Pjesme o zvonu, a 1887. jedini hrvatski prijevod latinske poeme Istra (Histria, 1556.), tršćanskog biskupa, pisca i diplomata Andree Rapicia.