Gȑdosel (i Gȑdoseja), službeno Grdoselo (tal. Gherdosella, službeno tal. Castelverde di Pisino), naselje 6 km sjeverno od Pazina (45°17′N; 13°57′E; 234 m nadmorske visine); 128 stanovnika (2021.), u Gradu Pazinu.

Do Grdosela se iz Pazina dolazi preko Dušani, a iz pravca Berma preko Čerišnjevice.

Stanovnik je Gȑdosȅljan, stanovnica Gȑdosȇljka, a pridjev je gȑdosȇljski i grdosȇlski.

Stanovnici se sve manje bave poljodjelstvom i stočarstvom; uglavnom su zaposleni u Pazinu, a u novije se vrijeme razvija turizam (kuće za odmor).

Naselje se razvilo u srednjem vijeku na brežuljku Kleč poviše feudalne utvrde Gardosella (vjerojatno u značenju stražarsko sedlo, motrilište) sagrađene na izbočini nad dolinom Butonige, čija je pritoka i Grdoselski potok sa zanimljivim slapom.

Grdosel je bio feud kojim su u XIII. st. upravljali ministerijali grofova Goričkih, a njegov najstariji poznati spomen u ispravama potječe iz 1250. U XIV. st. je kaštelanija u posjedu knezova Ebersteina, potom je prešao u posjed knezova Devinskih, pa 1431. obitelji Walsee. Car Fridrik III. je 1472. grdoselski feud djelomično pripojio Pazinskoj knežiji, ali je zadržana njegova zasebna uprava.

U Uskočkom ratu Grdosel je 1616. bio spaljen i opustošen pa je moralo biti naseljeno novo stanovništvo. Srušeni kaštel nije obnovljen i otad se naziva Stari grad. Novo naselje Grdosel počinje se formirati iz zaseoka Brdo oko nove župne crkve Imena Marijina, sagrađene 1774. na mjestu ruševne crkve sv. Marije od Zdravlja iz 1680. Dotada je župna crkva bila ona sv. Jakova u starom naselju na Kleču. Novigradski biskup Giacomo Filippo Tomasini u XVII. st. spominje crkve sv. Ane i sv. Ivana.

Krajem XIX. st. pronađen je Grdoselski ulomak iz XII. st., jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih epigrafskih spomenika. Grdoselska kronika, najstarija sačuvana župna kronika na području današnje Porečke i pulske biskupije, obuhvaća razdoblje od 1680. do 1816.

Suvremeni naziv Grdoselo nastao je vjerojatno na temelju pogrešne pretpostavke da „-sel“ u nazivu dolazi od riječi „selo“ (pa odatle i tumačenja da Grdoselo znači „veliko selo“ ili, u nekim inačicama, i „ružno selo“). Naziv Castelverde za Grdosel službeno se pojavljuje tek potpadanjem Istre pod Italiju, poslije Prvog svjetskog rata. Vjerojatno od tog imena dolazi jednako neuvjerljiv hrvatski naziv Zelengrad koji se danas nerijetko rabi u turističkim itinerarima.