Kvarnerski zaljev (Kvarner), sjeverni dio Jadranskoga mora između vinodolsko-velebitske i istarske obale.

Velikim otočnim nizovima razdijeljen na Riječki zaljev (sjev. dio Kvarnera), Velebitsko-vinodolski kanal (između obale Hrvatskoga primorja i otoka Krka, Raba i Paga), Kvarnerić (između otočkoga niza Krka, Raba i Paga s jedne, te Cresa i Lošinja s druge strane: Vela Vrata), te na Kvarner u užem smislu (između otoka Cresa i Lošinja i ist. istarske obale).

Najveći grad Kvarnera je Rijeka, najveća hrvatska luka, s razvijenom industrijom, uslužnim djelatnostima i tranzitnim turizmom, te važno prom. čvorište (cestovne, željezničke i pomorske veze). Drugi važniji gradovi su Opatija i Lovran (turizam) na zapadnom, Crkvenica i Senj na istočnom, a Krk i Rab na srednjem dijelu Kvarnera. Na Kvarneru u užem smislu važniji je grad samo Cres, u dubokom zaštićenom zaljevu (turizam, brodogradnja, marina) te povijesni grad Osor na prevlaci koja odvaja otok Cres od otoka Lošinja, dok su druga manja središta u jugozapadnoj Istri obično podalje od mora i s priručnim lukama: Plomin, Rakalj, Krnica, Ližnjan, Medulin. Stanovništvo se bavi turizmom, ribarstvom, a u nekim naseljima ima i industrije (Koromačno, Plomin).

Organiziranih linijskih putničkih pomorskih prometnih veza među tim mjestima nema, postoji samo trajekt na relaciji Brestova–Porozina (Cres) te sezonska brodska pruga Pula–Mali Lošinj (za Zadar). Putnički promet iz Rijeke za Dalmaciju prolazi Kvarnerićem, a kroz Kvarner prolazi koridor teretnoga pomorskog prometa. Prolaz na sjevernom dijelu Kvarnera između Cresa i istarske obale (Vela vrata) širok je 4,2 km. Najveća je dubina u tom dijelu oko 65 m. Dubina je mora u južuom dijelu Kvarnera u užem smislu manja, prilično ravnomjerna i kreće se od 45–55 m, a sve obale Istre i Cresa relativno se strmo i naglo spuštaju u more do te dubine. Hrid Galijola na sredini je južna granica Kvarnera, a južnije od toga su uz obalu Cresa i Lošinja otočići Zeča, Unije, Male i Vele Srakane i Susak.

U prapovijesno i rano antičko doba Kvarner se nazivao Sinus Flanaticus, tj. Plominski zaljev (po Flanoni, danas Plomin), a u kasnoj antici Liburnicus Sinus, tj. Liburnski zaljev. Tim se pojmom tada označivao ponajprije morski prostor između Istre i Cresa, tj. Kvarner u užem smislu, a možda i Riječki zaljev uz obalu Istre.

Važna su liburnska naselja i luke bile u Plominu (Flanona), Cresu (Crexi) i Osoru (Apsorus), ali i u današnjem Rapcu (luka liburnske Alvone), dok je u Medulinskom zaljevu bila važna histarska luka. Te su luke bile značajne i u srednjem vijeku, kad su stariji nazivi zamijenjeni novima. Kvarner, čije ime možda potječe od latinske mare quaternarium (otuda i talijanski Quarnero, Quarnaro, Carnaro), tj. mora sastavljena od četiriju dijelova, nalazi se na čvorištu četiriju važnih plovidbenih pravaca (zapadno prema Veneciji i Raveni, južno prema Zadru, istočno prema Senju i sjeverno prema Rijeci). Vrlo učestala obalna plovidba između naselja na obalama Kvarnera tijekom srednjeg vijeka i osobito u novom vijeku počela je zamirati u XX.st., kad su istarska obalna mjesta povezana cestama preko zaleđa. Kvarner je okružen planinskim rubom visokoga krša, pa je u velikoj mjeri pod kontinentalnim utjecajima. Česti prodori hladnoga zraka (bura sa sjeveroistoka, te tramuntana sa sjevera), osobito u zimskom razdoblju, otežavaju plovidbu i ribarenje.

Kvarner u užem smislu pruža se između Istre i Cresa; na sjeveru je omeđen Velim vratima a na jugu crtom povučenom od rta Kamenjaka do otoka Premude. Osim otoka Unija, Suska i Zeče nema znatnijih otoka. Od malih pustih otočića najvažniji je Galijola. Na Galijoli je zbog središnjega položaja važan svjetionik, a tako i na hridima Poreru i Albanežu, južno od rta Kamenjaka. Između otoka Unija i otoka Velih Srakana i Malih Srakana sa zapadne te otoka Lošinja s istočne strane nalazi se Unijski kanal, neznatne plovidbene važnosti. Najveći zaljevi na istočnoj obali su: Valun (jugoistočno od crte rt Sv. Blaž–rt Pernat) i Osorski zaljev (jugoistočno od crte rt Abis–rt Osor); oba su dobra zakloništa za brodove. Zapadna obala nema takvih zaljeva.