Broz, Josip - Tito, revolucionar, komunist i državnik (Kumrovec, 7.V.1892. – Ljubljana, 4.V.1980.).
Bio je vrhovni zapovjednik jugoslaveskog pokreta otpora 1941.–45., predsjednik poratne Jugoslavije (DFJ, FNRJ, SFRJ) od njezina nastanka do svoje smrti, generalni sekretar (1937.), a poslije i predsjednik Komunističke partije Jugoslavije, odnosno Saveza komunista Jugoslavije. Jedan je od rijetkih državnika komunista koji nije dopustio sovjetizaciju države (1948.). Kao jedan od osnivača pokreta nesvrstanih (1956.) zalagao se za mir i koegzistenciju naroda i država.
Za života stvoren je kult njegove ličnosti. Nakon sloma Jugoslavije podjednako hvaljen i kritiziran. Njegov povijesni značaj još uvijek je nemoguće do kraja ocijeniti.
Njegov odnos prema Istri iskazan je kroz odluke o pokretanju ustanka u Istri i Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ). Pokretanje ustanka u Istri (što je prepušteno Glavnom štabu Hrvatske) bilo je potaknuto zaključkom J. Broza-Tita kao vrhovnoga zapovjednika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) da se Istra i Slovensko primorje – sudeći po dotadašnjem diplomatskom i političkom iskustvu – neće moći sjediniti s maticom zemljom na klasični diplomatski način (notama, statistikom o etničkom sastavu, povijesnim i prirodnim pravom), već da će ključ njihova pripajanja Hrvatskoj i Sloveniji biti vojno oslobađanje. Bilo je jasno da će onaj tko bude imao vojsku u Istri, nakon rata određivati uvjete razgovora. Borba za priključenje Istre Hrvatskoj, a time i novoj jugoslavenskoj federaciji, vodila se na diplomatskoj razini između čelništva narodnooslobodilačkoga pokreta i savezničkih zemalja uglavnom od kapitulacije Italije (1943.) do svršetka rata (1945.). Tito je savezničkoj misiji pri Vrhovnom štabu stalno naglašavao da se odluke AVNOJ-a u tom smislu neće promijeniti. Zbog toga se prišlo ozbiljnijem radu na stvaranju organa nove vlasti na oslobođenim teritorijima, pa tako i u Istri (narodnooslobodilački odbori). Tito je posebnom diplomatskom strategijom na kraju uspio Istru zadržati u sastavu nove Jugoslavije.
U razdoblju 1945.–80. vrlo je često dolazio u Istru, posebice na odmor (Brijunski otoci; Vanga) i na Festival jugoslavenskog igranog filma u Puli.
U Istri gotovo da nema grada i većeg naselja, od Kopra do Pulie i do Opatije, u kojemu nema neke javne površine (ulice, trga, rive, parka) posvećene Josipu Brozu Titu. U Istri djeluje više društava s njegovim imenom koja njeguju sjećanje na Tita.
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar