Literatura
Ljudevit Jonke, „Prof. dr Mate Hraste (1897-1970)“, Jezik, XVIII, 3, 1970/71., 65-68; Josip Lisac, „Hrvatski lingvist Mate Hraste, U povodu 30. obljetnice smrti“, Čakavska rič, 2000., 1–2.
Hraste, Mate, dijalektolog, onomastičar i gramatičar (Brusje na Hvaru, 25.I.1897. – Zagreb, 29.XI.1970.).
Gimnaziju je pohađao u Dubrovniku i Splitu. Slavistiku je diplomirao 1923. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1937. u Beogradu disertacijom Čakavski dijalekat ostrva Hvara. Profesorski rad započeo je 1924. u Sisku, Srijemskoj Mitrovici i Petrinji. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, na Katedri za povijest hrvatskoga jezika i dijalektologiju bio je docent od 1946., a od 1955. do umirovljenja 1965. redoviti profesor.
Godine 1961. izabran je za redovitoga člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU), a 1961.–65. bio je ravnatelj Instituta za jezik JAZU. Bio je urednik mnogobrojnih jezikoslovnih publikacija (Jezik, Filologija, Hrvatski dijalektološki zbornik, Radovi Zavoda za slavensku filologiju i dr.), suradnik Leksikografskoga zavoda.
Proučavao je čakavske mjesne govore, fonološka i morfološka pitanja u čakavskom narječju, a posebice čakavsku akcentuaciju (Dvoakcenatski sistem u hrvatskom ili srpskom jeziku, 1957.; O kanovačkom akcentu u Hrvatskoj, 1957.). U Istri je intenzivno istraživao 1960-ih. Opisao je štakavsko-čakavske govore jugozapadne Istre, buzetske te ikavske govore sjeverozapadne Istre (Zbornik u čast Stjepana Ivšića, 1963.; Govori jugozapadne Istre, 1964.; Hrvatski dijalektološki zbornik, 1966., Filologija, 1967.). Započeo je rad na najvećem hrvatskom dijalektološkom rječniku (Čakavisch-deutsches Lexikon I., 1979.).
Iz područja onomastike značajna mu je studija „Antroponimija i toponimija općine hvarske“ (Hrvatski dijalektološki zbornik, 1956.) te rad „Nepoznate slavenske kolonije na obalama Gargana“ (Kolo, 1963.), u kojemu je naveo znatan broj hrvatskih prezimena.
U suradnji s Ivanom Brapcom i Sretenom Živkovićem napisao je maretićevsku priručnu Gramatiku hrvatskoga ili srpskoga jezika, koja je izlazila 1947.–70. Sudjelovao je u Novosadskom dogovoru (1954.) i u pravopisnoj komisiji za izradbu novosadskoga Pravopisa hrvatskosrpskoga književnoga jezika s pravopisnim rječnikom (1960.). Također je potpisnikom Deklaracije o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika (1967.).
Ljudevit Jonke, „Prof. dr Mate Hraste (1897-1970)“, Jezik, XVIII, 3, 1970/71., 65-68; Josip Lisac, „Hrvatski lingvist Mate Hraste, U povodu 30. obljetnice smrti“, Čakavska rič, 2000., 1–2.
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar