Lapidarij

Lapidarij (lat. lapis: kamen), izložba kamenih spomenika, najčešće natpisa (epigrafija) i kiparstva. Može biti dio muzejske izložbe ili pak samostalna izložba. U povijesti muzeologije prve su privatne zbirke antikviteta bile upravo zbirke kamenih spomenika (natpisa i skulptura) u XVI. i XVII. st. u Italiji, a nedugo nakon toga i u nas. Prvi l. u Istri nastao je na poč. XIX. st., kad su upravo natpisi i skulpture antičke Pule okupljeni u prostor Augustova hrama i oko njega, pa je to i početak istarske muzeologije.

Zbirka je do kraja I. svj. rata bila pod upravom države, dok su zbirke drugih vrsta muzealija bile gradske ili privatne (pojedinci, udruge). Kad je Regio Museo dell’Istria (danas Arheološki muzej Istre) 1930. uselio u prijašnju zgradu njem. gimnazije, u prizemlju je B. Forlati Tamaro postavila l., izložbu rimskodobnih i ranosrednjovj. natpisnih spomenika, skulpture i kamene arhitektonske dekoracije, koji je do danas ostao gotovo nepromijenjen. Rimski spomenici složeni su po cjelinama: javni, posvetni, privatni spomenici iz okolice Pule i iz drugih dijelova Istre. U podovima lapidarija postavljeni su sačuvani mozaici iz rustičnih vila, istraženih na poč. XX.st. (Barbariga, Valbandon). Izložbu ranosrednjovj. kamenih spomenika poslije su rezultatima svojih istraživanja nadopunjavali B. Forlati Tamaro te M. Mirabella Roberti i B. Marušić. Sličan i bogat l. rimskodobnih spomenika postoji u Zavičajnome muzeju Poreštine, smješten u prizemlju palače Sinčić, a u njem su ugl. skupljeni natpisni spomenici porečkoga područja. Lapidariji su također dijelovi drugih muzejskih izložbi u Istri, i to Zavičajnoga muzeja u Buzetu, Narodnoga muzeja u Labinu i Arheološke zbirke na Brijunima. Svaki od njih čuva ant. kamene spomenike sa svojega područja, a posebno važan labinski l. zbog liburnskoga karaktera natpisnoga materijala, kojega je zamjetljiv visok stupanj romanizacije, te buzetski l. koji je bogat likovnim prikazima na nadgrobnim spomenicima. U nekim su mjestima (Roč i Plomin) lapidariji jedini oblik muzejske zbirke. Nov je primjer suvremenoga lapidarija onaj u Balama, koji je 2002. postavljen u kripti župne crkve (autori Ivan Matejčić i Miljenko Jurković), na mjestu starijega lapidarija iz XIX.st., a obuhvaća i nalaze iz novih istraživanja.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

I. Matejčić, M. Jurković, Lapidarij u Balama, Split i Bale 2002; Muzeji i galerije Istre, vodič, Pazin 2003.