Odjeci Praškog proljeća

U srijedu, 10. travnja 2019. s početkom u 18 sati na Filozofskom fakultetu u Puli u Dvorani Slavka Zlatića održat će se predavanje dr. sc. Milana Sovilja "Odjeci Praškog proljeća u Jugoslaviji 1968. godine". Organizator je Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Puli.


O predavanju:

Promjene, koje su se zbivale u čehoslovačkoj državi i društvu prvih nekoliko mjeseci 1968. godine bile su vezane za pokušaje i ostvarenje određene liberalizacije čehoslovačkoga društva i Komunističke partije Čehoslovačke (KPČ). Glavna parola promjena, koje su bile označene terminom Praško proljeće, odnosila se na "socijalizam s ljudskim likom". Nova vrsta socijalizma, koju je zagovaralo novoizabrano rukovodstvo KPČ od siječnja 1968. godine na čelu s prvim tajnikom partije Alexandrom Dubčekom, naišla je na nerazumjevanje toga "ljudskog lika" od straneSovjetskog Saveza, zemlje koja je sama težila ka određivanju oblika socijalizma u državama pod svojom kontrolom. Odjeci Praškog proljeća ticali su se također i Jugoslavije. Iako se u Čehoslovačkoj očekivala jugoslavenska podrška reformama zbog ranijih negativnih jugoslavenskih iskustava prema Sovjetskom Savezu (informbiroovska kriza nakon 1948. godine ili ponovno zahlađenje jugoslavensko-sovjetskih odnosa krajem pedesetih godina), Josip Broz Tito se u vrijeme Praškog proljeća nije izravno izjašnjavao o čehoslovačkim promjenama. Jugoslavensko rukovodstvo je pratilo zbivanja u Čehoslovačkoj, ali s distance i naglašeno oprezno zbog vlastitog odnosa prema Sovjetskom Savezu.  Tek nakon okupacije Čehoslovačke, Tito i vodeći jugoslavenski politički predstavnici iskazali su svoj stav, odnosno neslaganje zbog upotrebe sile prema čehoslovačkim građanima.

Izvor: Istarsko povijesno društvo - Societa' storica istriana