ATTI

Među mnogobrojnim časopisima koji obrađuju povijest Istre, posebno mjesto zauzimaju Atti Centra za povijesna istraživanja u Rovinju (CRSRV), izdani u suradnji s Talijanskom Unijom iz Rijeke i Pučkim učilištem iz Trsta.

Osnivanjem Centra za povijesna istraživanja u Rovinju 1968. godine, odmah se pokreće intenzivna izdavačka djelatnost - riječ je o zbirci Akata. Prvi Atti (Akti) izdani su već 21. veljače 1971. godine i predstavljeni u Vodnjanu. Tijekom četrdeset godina djelovanja Centra za povijesna istraživanja u Rovinju, na stranicama Akata našla se historiografija koja obrađuje teme koje od samoga početka predstavljaju glavna područja istraživanja te rovinjske institucije: povijest, pomoćne povijesne znanosti, arheologija, umjetnost, povijest prava i ekonomije, etnografija, histriotska i venetska dijalektologija, jezikoslovlje i kultura Istre, Rijeke, Dalmacije i pograničnih regija, počevši od prapovijesti do suvremenoga doba. Glavni je cilj časopisa bio ponuditi objektivno i stručno svjedočanstvo o povijesti i kulturi talijanske nacionalne zajednice u povijesno-političkom i društveno-kulturnom kontekstu ovog važnoga prostora na kojem se spaja Jadran s Mediteranom. U svih trideset osam svezaka koji su dosad izdani, Akti su uspjeli zadržati obilježja godišnjaka s progresivnim numeriranjem. Časopis ima svoj Univerzalni Klasifikacijski Decimalni broj 908(497.4/.5Istria), međunarodnu šifru za serijske publikacije (ISSN: 0352-1427) te bibliografske jedinice radi što bržega i jednostavnijeg pronalaženja podataka. U prvih devetnaest svezaka časopis je bio strukturalno podijeljen na odjeljke: Dokumenti i/ili Eseji, Glasovi prošlosti i Folklor, a kasnije se svesci dijele na dva odjeljka - Sjećanja i Napomene i dokumenti. Treba naglasiti da od VI. sveska nadalje, pojedini eseji imaju dodane sažetke na hrvatskome i slovenskom jeziku, kako bi se znanstvenici iz tih govornih područja upoznali sa sadržajem i temama, načinima istraživanja i bibliografskim podacima. Časopis raste iz godine u godinu, zahvaljujući predanom i stručnom radu ravnatelja Giovannia Radossia, Iginia Moncalva (do sveska XIX.) i Luciana Laga (od sveska XIX.); urednika Marina Budicina (od sveska XIX.), Marina Predonzania (svesci od XIX. do XXIII.) i  Paola Zillera (svesci od XXIV. do XXX.) te Redakcijskog odbora čiji su članovi dosad bili: Arduino Agnelli, Elio Apih, Marino Budicin, Giulio Cervani, Franco Crevatin, Giuseppe Cuscito, Donata Degrassi, Anita Forlani, Egidio Ivetic, Luciano Lago, Iginio Moncalvo, Antonio Pauletich, Marino Predonzani, Alessio Radossi, Giovanni Radossi, Diego Redivo, Fulvio Salimbeni, Giuseppe Trebbi i Paolo Ziller. U gotovo 20.000 stranica sadržanih u trideset osam svezaka Akata 154 autora objavilo je 485 članaka koji su upotpunjeni brojnim ilustracijama i obogaćeni transkripcijama važnoga arhivskog gradiva. Akti također raspolažu i Sadržajima prvih trideset svezaka, koje je uredio Marino Budicin, a objavljeni su 2003. godine s ciljem pružanja korisnoga znanstvenog instrumentarija za iscrpno pretraživanje njihovoga sadržaja; oni prate poredak Univerzalne Decimalne Klasifikacije i dijele se na sadržaje raspoređene po disciplinama, autorima, subjektima i kronologiji. U širokoj i raznolikoj sadržajnoj panorami Akata mogu se jasno primijetiti neke metodološke smjernice koje potvrđuju važnost njihova doprinosa i specifičnost njihove uloge, kako u okviru Talijanske nacionalne zajednice, tako i u širokom društveno-povijesnom i kulturno-političkom kontekstu sjevernog Jadrana, područja od posebne važnosti zbog doticaja između Hrvatske, Slovenije i Italije. Prepoznatljiva je značajka Akata to da su oni oduvijek časopis koji obuhvaća više granica u širokom jadranskom obzoru - predstavljaju prozor otvoren za razgovore s "drugima", za uspoređivanje hrvatske i slovenske historiografije, ali isto tako i za uspoređivanje s historiografijom matične zemlje, Italije. U tom su pogledu Akti mjesto gdje se susreću različite znanstvene tradicije. Zahvaljujući iskustvu prvih brojeva i prvih mišljenja kritike, redakcija časopisa uspjela se također prilagoditi novim historiografskim potrebama, odnosno pisanju "nove povijesti". Politička povijest sve više mjesta ostavlja socijalnoj povijesti, ekonomskim analizama društva, uključujući i marginalne slojeve, demografskim kretanjima, kulturi i pučkom mentalitetu, proučavanju prirodnoga i društvenog okružja te pokušaju stvaranja interreakcije u prepričavanju i povijesnom pristupu kojemu su svojstvene i različite smjernice talijanske, hrvatske i slovenske komponente, ali i dva specifična istarska podneblja, "seosko" i  "gradsko". Trideset i tri sveska  Akata predstavljaju važno mjesto susreta ne samo povjesničara raznih područja znanstvenih interesa, već posebno  znanstvenika dviju generacija koje su u ovih posljednjih pedesetak godina napisale povijest Istre, Rijeke i Dalmacije. Ova važna prednost Akata zajamčila je pojavljivanje, usavršavanje i potvrđivanje mladih povjesničara i znanstvenika, pripadnika Talijanske nacionalne zajednice.

http://www.crsrv.org/

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Slučajna natuknica

Scuola Nuova