Grb, istarski

Grb, istarski, tradicionalni simbol Istre. Od pojave grbova u Europi (XII. st.) pa sve do XIX. st. Istra nije bila jedinstvena politička cjelina, stoga i nije postojao njezin službeni grb. Ipak postoje dokazi o upotrebi grba s kozom u polju (s različitim inačicama položaja koze i boja u štitu) kao neslužbenoga simbola poluotoka ili samo njegova austrijskog dijela.

Donose ga u svojim grbovnicima Johann Weickhard Valvasor u XVII. st. i Pavao Ritter Vitezović u XVIII. st. Nakon Bečkoga kongresa 1815. nekadašnji je mletački dio Istre pripao Austriji. Konačnim oblikovanjem Markgrofovije Istre (1861.) nastaje i njezin grb: u plavom polju zlatna koza s crvenim papcima i rogovima. Kao dio grba krunovine Austrijsko primorje nalazio se u donjem lijevom polju. Taj je grb bio simbol Istre i za talijanske vlasti, ali je nakon pripojenja Jugoslaviji iščeznuo, prije svega zato što je jugoslavenska vlast izbjegavala uporabu povijesnih grbova gradova i pokrajina. Demokratskim se promjenama grb vraća u upotrebu, isprva kao neslužbeni, a nakon oblikovanja "krune" državnoga grba Republike Hrvatske i kao službeni simbol Istre. Skupština Istarske županije donijela je 3.X.1994. odluku o županijskom grbu izgled kojega je konačno utvrđen, nakon odobrenja nadležnoga ministarstva, na skupštinskoj sjednici 1.VII.2002. (u plavom polju zlatna koza s crvenim papcima i rogovima).

Maurizio Levak, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005.