Gnirs, Anton

Gnirs, Anton, povjesničar, arheolog i konzervator (Žatec, Češka, 18.I.1873 - Loket, Češka, 10.XII.1933). Sudetski Nijemac, studirao je u Pragu. U Pulu je došao 1899. i radio kao profesor na njem. gimnaziji, od 1901. kao konzervator Središnjeg povjerenstva za zaštitu spomenika za okruge Pulu, Pazin i Rovinj, te istodobno kustos državne arheol. zbirke u Puli (lapidarij u Areni i Augustovu hramu); 1912-18. pokrajinski je konzervator za Austrijsko primorje i Kranjsku (zamjenjivao je F. Stelèa).

Istraživao je prapovijesne, ant. i srednjovj. spomenike u Istri te je nezaobilazna ličnost konzervatorske prakse kojim počinje sustavna zaštita spomeničke baštine na ovom području. Njegovi konzervatorski dosezi objedinjuju skrb o arheološkim i sakralnim spomenicima, fortifikacijama (renesansna kula u Gračišću), drvenoj skulpturi (Pulski poliptih i poliptih iz Sv. Jakova u Bačvi), crkvenim zvonima, te srednjovjekovnom zidnom slikarstvu. U razdoblju od 1911-1914 organizira mrežu suradnika (Josef Balla, Hans Viertelberger, Gustav Lang)  s kojima započinje otkrivanja i restauracije srednjovjekovnih fresaka na desetak lokaliteta u Istri (Sv. Flor u Pomeru, kapela Sv. Marije Formose u Puli, Sv. Marija na Škrilinah kod Berma, Sv. Anton u Višnjanu, Sv. Anton u Žminju, Sv. Trojstvo u Žminju, Sv. Jakov u Bačvi,  Sv. Katarina u Savičenti...). Za vrijeme Prvog svjetskog rata radi na katalogiziranju rekviriranih istarskih zvona (Alte und neue Kirchenglocken, Wien, 1917.) Njegova zaštitna istraživanja i veliki broj podataka objavljeni su u člancima, najviše u bečkoj službenoj arheol. periodici (MZK, JZK, JÖAI, JAK i dr.). Bavio se gradskom arheologijom u Puli, osobito u slučajevima nove izgradnje na arheol. područjima, npr. kod Herkulovih vrata (Die römische Weganlage der Porta Ercole, MZK, 1902., 28), kod Dvojnih vrata (Vorrömische und römische Funde nächst der Porta Gemina in Pola, MZK, 1906., 5), na Forumu (Neue Funde vom Forum civile in Pola, JAK, 1910., 4); veliki je broj podataka sintetizirao u radu Zur Topographie des antiken Pola (JZK, 1904., 2). Istraživao je rim. kazališta u Puli (Das antike Theater in Pola, JZK, 1905., 3) i započeo iskapanje manjega kazališta koje je pronašao (Das römische Bühnentheater in Pola, JAK, 1908., 2). Na Brijunima je, u sklopu namjere vlasnika P. Kupelwiesera da od otoka učini elitno turist. sastajalište, započeo višegodišnja iskapanja u uvali Verige, gdje je otkrio i konzervirao ostatke velebne ladanjske vile s gospodarskim sadržajima, koja je vjerojatno bila središtem imanja vlasnika Brijuna u rim. doba (objavio je više izvješća o tim radovima u različitim časopisima). Istraživao je ant. ruralnu stambenu i gospodarsku arhitekturu, poglavito u juž. Istri, vile na brdu Kolci na Brijunima, u Valbandonu kraj Fažane, u Šijani (Pula), u Banjolama, Radekima kraj Muntića i dr.: Überreste antiker Werkstätten in der Umgebung Polas (MZK, 1904., 3); Istrische Beispiele für die Formen der antik-römischen villa rustica (JAK, 1908., 2). Bavio se također ranokršć. arheologijom i o tome objavio studije: Frühchristliche Denkmäler in Pola (JZK, 1906), Frühe christliche Kultanlagen im südlichen Istrien (Kunsthistorisches Jahrbuch, 1911., 5), te pov. izvorima kasnoga sr. vijeka u studiji Quellen zur Sozial-und Wirtschaftsgeschichte der Polesana im späten Mittelalter und bei Beginn der Neuzeit (Jahresbericht k. k. Staats-Realschule in Pola, 1908., i 1909). Vrijedna je njegova jedina monografija Istria praeromana (1925), te prvi vodič po ant. spomenicima i zbirkama Pola, Ein Führer durch die antiken Baudenmäler und Sammlungen (1915). Nakon I. svj. rata, vratio se u Sudete, gdje je nastavio raditi u službi zaštite spomenika.

 

LIT.: F. Stelè, Dr. Anton Gnirs, Zbornik za umetnostno zgodovino, Ljubljana 1932–33; Bibliographie Anton Gnirs 1898–1933, u: A. Gnirs, Beiträge zur Geschichte und Geographie Böhmens und Mährens in der Zeit des Imperium Romanum, Bonn i Bad Godesberg 1976., B. Mader, Sfinga z Belvederja. Nadvojvoda Franc Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri, Knjižnica Annales Majora, Koper, 2000.

R. Matijašić