Stočni sajmovi (samanji)

Stočni sajmovi (samanji), organizirana, vremenski i prostorno određena razmjena različitih vrsta životinja, odn. njihova kupoprodaja. Stoljećima su se održavali na mjesnim sajmištima, gdje se odvijala i trgovina mnogim drugim poljop. i tehn. proizvodima (sajam).

Bili su neizostavna stjecišta ljudi, prilika za susrete, razmjenu iskustava, praćenje tržišta i stvaranje novih poznanstava. Sajam ima svoj red koji određuje način dovođenja, smještanja i održavanja životinja za vrijeme njegova trajanja. Ulaz je dopušten samo uz predočenje stočne putnice, kojom se potvrđuju identitet, vlasništvo i zdr. stanje životinje. Odgovorna veterinarska služba na taj način nadzire kretanje mogućih bolesti. U slučaju pojave neke bolesti na užem ili širem području, sajam treba privremeno zatvoriti. S. s. bili su ugl. mjesečni i godišnji, koji su se najčešće održavali tijekom jeseni, nakon berbe grožđa. Stanje raznolikoga krmiva prije dolaska zime uvjetuje prodaju ili potiče na kupnju, pa u takvom gosp. odnosu ponude i potražnje dolazi i do određivanja cijena. Iako su dani njihova održavanja kroz cijelo XX.st. bili nepromijenjeni, oglašavani su u novinama i gotovo redovito u godišnjim kalendarima. Zagrebački Novi kalendar za puk (tzv. Šoštar), za 1897. pod nazivima Sejmi, Vašari i Pazari, navodi ih 57 za Istru. Među ostalima spominje: Čepić (kraj jezera), Kringa, Rakalj i Sv. Petar u Šumah. Kalendar Istarska Danica za 1973. navodi 13 sajmova, kalendar Franina i Jurina za 1988. 7, a kalendar Istarska Danica za 2003. također 7 sajmova. Demografsko-soc. i gosp. kretanja, promjene načina života te izrazit pad stočarske djelatnosti gl. su razlozi gotovo nestanka toga običajnoga načina gospodarenja i trgovanja.

 

F. Putinja