Sokol, organizacija za promicanje tjelovježbe i širenje nacionalne svijesti među slavenskim narodima.

Sokolski je pokret osnovao Miroslav Tyrš u Pragu 1862., a nositelji su mu bili liberalni građanski slojevi koji su se suprotstavljali odnarođivanju.

Duh jačanja tjelesne snage brzo se širio, pa je 1863. u Ljubljani osnovan Južni sokol, a 1874. u Zagrebu Hrvatski sokol. Sljedećih su godina počela djelovati sokolska društva u mnogim gradovima, gdje se organiziraju sokolski susreti i međunarodna natjecanja. U Ljubljani je održan prvi slovenski svesokolski slet (1888.), a u Sušaku je osnovan Savez hrvatskih sokolskih društava (1904.), koji je kao Hrvatski sokolski savez 1907. postao članom Međunarodne gimnastičke federacije (FIG). Savez je djelovao do 1929., a potom se donekle smanjena djelatnost nastavlja u Sokolu Kraljevine Jugoslavije do početka II. svjetskog rata. Djelatnost društva pratio je časopis Hrvatski sokol, koji je izlazio u Zagrebu.

Istarski su Hrvati i Slovenci u razdoblju do I. svjetskog rata aktivno sudjelovali u sokolskom pokretu. Već 1882. u Trstu je osnovan Tršćanski sokol, a 1897. u Puli Prvi istarski sokol. Društvo je u početku imalo 130 članova, podijeljenih u muški i ženski odjel, a na čelu mu je bio Lacko Križ. Dvije godine poslije osnovano je u Puli Drugo društvo Sokol s 41 članom i Ljubomirom Nehronyjem kao predsjednikom. Društvo Sokol za Opatiju i Volosko djelovalo je od 1901., a ono iz Pazina okupljalo je po osnivanju 1903. trideset članova.

Istarski sokolaši pripremali su posebne priredbe i vježbe prigodom svečanosti i blagdana, a često su javno nastupali nedjeljom. Po tjelesnoj spremnosti, stezi i posebnim odorama nalikovali su vojnoj organizaciji. Sokolaši iz Pule, Pazina i Voloskog sudjelovali su na prvom hrvatskom svesokolskom sletu, održanom u Zagrebu 2. i 3.IX.1906. Između 1907. i 1914. hrvatski su sokolaši bili podijeljeni u 19 sokolskih župa, a oni iz Istre činili su Sokolsku župu Vitezić. Ta je podružnica u Pazinu 14. i 15.VIII.1910. organizirala svoj prvi sokolski slet, na kojem je sudjelovalo i buzetsko glazbeno društvo Sokol (osnovano 1906.). Sokolska glazba, posebno budnice i koračnice koje su pratile tjelovježbu i sletove, bila je znatna pomoć u ostvarivanju programa društva. Potvrda je tome koračnica medulinskoga Sokola, za koju je stihove napisao Ivan Cukon (Ivo Zuccon), a glazbu Matko Brajša Rašan: Zdravo, braćo Sokolovi, / medulinska djeco mila, / duh vas vodi sada novi, / hrvatska vas puti vila.