Smeđe govedo

Smeđe govedo, zvano montafonac, uvodi se u govedarstvo u Istri sred. XIX. st. te je s vremenom gotovo prevladalo u uzgoju. Tomu su pogodovali gosp. razlozi, a umnogome je pridonijelo umjetno osjemenjivanje, u Istri uvedeno 1954 (Buje, Buzet).

Ono je omogućilo melioracijsko križanje podolskih plotkinja s vrhunskim smeđim bikovima. Smeđe govedo potječe s Istoka. Tip uzgojen u čistoj krvi u dolini Schwyze (Švicarska), nazivan Razza bruna, Braunvieh, Montavoner Rind i sl., odn. općenito eur. smeđe govedo (ES), proširio se na područja juž. Njemačke, zap. Austrije i sjev. Italije. U hrv. se krajevima pojavljuje u Gorskom kotaru, Lici i naposljetku u Istri (plotkinje preko Slovenije, a poslije i iz Austrije, odakle stižu i rasplodni bikovi). Srednje je ranozrelo, junice se prvi put osjemenjuju u dobi od 18. do 22. mjeseca starosti. Krava u punoj laktaciji (treća god.) daje i više od 6000 l mlijeka godišnje, s vrlo dobrom zastupljenošću mliječne masti i bjelančevina. Ubraja se u kombinirane pasmine (od kojih se dobivaju i mlijeko i meso). Čvrste je građe, otporno u svim vremenskim prilikama, čak i na 600m nadm. vis., te je prikladno i za brdsku ispašu i za intenzivan uzgoj u staji. Stoga je sredinom XIX. st. udruga amer. stočara uvezla veći broj krava, junica i bikova iz doline Schwyze. Stogodišnjom oštrom selekcijom u čistoj krvi stvoren je amer. soj smeđega goveda, tzv. Brown Swiss (BS), povećanoga tjelesnoga okvira, izrazito visoke proizvodnje mlijeka i mesa. Već 1960-ih započinje unos genoma BS u eur. smeđe ES. Postupno je BS prevladao u eur. uzgojima, te su vrlo rijetka grla koja ne nose i genom amer. soja. Takvo je stanje i u Istri. Svi rasplodnjaci čijim se sjemenom godinama, metodom duboko smrznute sperme U. O., oplođuju plotkinje (Zavod za reprodukciju u Križevcima) nose genetske naznake BS, od 12,5% pa do 100%. No za istar. je govedarstvo od velike važnosti i to što je prethodnim (od 1954) križanjem istar. podolca i smeđega goveda u smeđem govedu sačuvan i genom istar. podolca – bujskoga goveda.

F. Putinja