Slavistika

Slavistika, grana jezikoslovlja koja proučava slav. jezike i dijalekte, književnost i kulturu slav. naroda. U Istri je snažno prisutna od vremena njezina ustanovljenja u drugoj pol. XIX. st.

Govori Istre i kvarnerskih otoka privukli su pozornost mnogih slavista među kojima su najznačajniji: D. Nemanić, I. Milčetić, M. Tentor, M. Rešetar. U XX. st. istar. su govore opisivali: M. Zgrablić, J. Ribarić, M. B. Małecki. U drugoj pol. XX. st. njima se pridružuju: I. Popović, P. Ivić, M. Hraste, F. Peruško, P. Šimunović, M. Moguš, L. Pliško. Najcjelovitiji pregled problematike, s pregledom literature i ocjenom ranijih radova o istar. čakavskim govorima, dala je J. Kalsbeek u radu o žminjskom dijalektu. Slavistička istraživanja najuže su povezana uz istraživanje rum. govora u sjev. Istri koje je opisao A. Belulović, a temeljito obradio A. Kovačec. Istriotske govore proučavali su uz tal. jezikoslovce i hrv. znanstvenici (M. Deanović, G. Filipi) upozorivši na leksička prožimanja istriotskog i hrvatskog u ranom srednjovjekovlju. Slavistička se znanost posebice zanimala i za starije tekstove iz Istre, jednako one u glagoljskim misalima i brevijarima, kao i u pravnim spomenicima kakav je npr. Istarski razvod, koji je tiskom prvi put izdao A. Starčević (1852). O istarskom su glagoljaštvu važne pov. podatke objavili I. Milčetić, a zatim V. Štefanić, M. Pantelić, B. Fučić, J. Bratulić i dr. O protestantskim piscima, uz izdanje dokumenata koje je objavio I. Kostrenčić (1874), pisao je I. Kukuljević Sakcinski (o S. Konzulu Istraninu) a zatim drugi istraživači u XX. st: F. Bučar, F. Fancev, M. Murko, M. Mirković. Pozornost slavista privuklo je i djelo F. Glavinića, kao hrv. i lat. pisca, te leksikografski rad J. Voltića. Nar. stvaralaštvom Hrvata u Istri, zapisivanjem pjesama, pripovijedaka, poslovica i druge građe, uz Laginjinu zbirku nar. pjesama u XIX. st., bavili su se N. Bonifačić Rožin, O. Delorko i M. Bošković-Stulli. Širokim pogledom na materijalnu i duhovnu kulturu na istar. selu, koje je uvijek bilo pretežno hrvatsko, na graditeljstvo, zidno slikarstvo i glagoljsku epigrafiku velik je prilog u svojim znan., stručnim i popularnim radovima dao B. Fučić.

LIT.: J. Ribarić, O istarskim dijalektima, Pazin 2002; M. Małecki, Przegląd słowiańskich gwar Istrji, Kraków, 1930, i hrv. izdanje, Rijeka 2000; T. Peruško, Razgovori o jeziku u Istri, Pula 1965; J. Kalsbeek, The Čakavian Dialect of Orbanići near Žminj in Istria, Amsterdam 1998; J. Bratulić, Istarske književne teme, Pula 1983; B. Fučić, Terra incognita, Zagreb 1997.

J. Bratulić