Lehar, Franz

Lehár, Franz (Ferenc), skladatelj i dirigent (Komárno, Slovačka, 30.IV.1870 – Bad Ischl, Austrija, 24.X.1948). Podrijetlom Mađar, studirao je na praškom konzervatoriju violinu i glazbenu teoriju, te privatno učio kompoziciju (Z. Fibich). God. 1888–90. bio je kazališnim violinistom u Barmenu i Elberfeldu (Wuppertal). Potom je, pod utjecajem oca, vojnoga glazbenika, prvo bio dirigentom vojnoga orkestra 25. pješačke pukovnije u Lučenecu (Slovačka), 1894–96. Mornaričkoga orkestra u Puli, zatim pješačkoga orkestra u Trstu, Budimpešti i Beču.

Vojnu je službu napustio 1902., i već je te godine dirigirao u Beču na ljetnim priredbama u Prateru, zatim u kazališnoj kući Theater an der Wien. Potom se sasvim posvetio skladanju, a dirigirao je samo na premijernim izvedbama svojih djela. Stvarao je orkestralna djela (2 koncerta za violinu, simfonijske pjesme, koračnice, valcere i dr.), komorne skladbe, solo popijevke, 3 opere (Rodrigo, 1893., Kukuschka, 1896., Garabonciás, 1943) i 26 opereta. Za boravka u Puli skladao je brojna djela kraćeg opsega, među kojima valcer Le belle Polesane, kasnije poznatiji pod nazivima Klänge aus Pola i Adria Walzer, ciklus solo pjesama Weidmannsliebe (Lovčeva ljubav) te operu Kukuška. Program što ga je sastavljao za koncerte Mornaričkoga orkestra redovito je počinjao koračnicama, potom se izvodila vedra glazba iz opereta i popularnih opera, među kojima je izvedena i fantazija iz opere Nozze istriane A. Smareglie (skladana 1895). U Beču je postigao velik uspjeh operetama Die lustige Witwe (1905), Der Graf von Luxemburg (1909), Zigeunerliebe (1910), Das Land des Lächelns (1929) i dr. Obilježio je novo razdoblje bečke operete, u koju je uveo karakterističnu instrumentaciju, pjevne melodije s prizvucima talijanske, španjolske ili slav. glazbe, valcere, pariški cancan i neke satirične elemente.

LIT.: M. Peteani, Franz Lehár: seine Musik, sein Leben, Wien 1950; B. Grun, Gold and Silver. The Life and Times of Franz Lehar, London 1970.

Lada Duraković, Istarska enciklopedija

Posljednja promjena: 11. 8. 2018., L. Duraković