Flora, morska makrobentoska

Flora, morska makrobentoska, biljni svijet morskoga dna. Čine je cijanobakterije ili modrozelene alge (Cyanobacteria ili Cyanophyta), crvene (Rhodophyta), smeđe (Phaeophyta) i zelene (Chlorophyta) alge te morske cvjetnice (Spermatophyta), koje se razvijaju u litoralu (obalno područje) do dubine 200m i čine fital. Morska makrobentoska f. istarskoga područja borealnoga (sjevernog) je tipa.

U njoj su najviše zastupljeni elementi atlantsko-mediteranske biogeografske skupine. U gornjem dijelu litorala – supralitoralu (zona prskanja mora), značajno je naselje cijanobakterija Entophysalis deusta. U mediolitoralu (zona plime i oseke) razvijaju se naselja zelenih alga rodova Blidingia, Cladophora i Ulva. Od crvenih alga pojavljuju se rodovi Bangia, Ceramium, Gastroclonium, Gelidium, Polysiphonia, Porphyra kalcificirane alge rodova Corallina i Lithophyllum, a pukotine i šupljine naseljuje alga Catenella caespitosa. U toj je zoni značajna smeđa alga jadranski bračić (Fucus virsoides), jadranska endemska vrsta. Supralitoral i mediolitoral naseljeni su epilitskim i endolitskim cijanobakterijama koje uzrokuju karakteristično tamno obojenje podloge; prevladavaju vrste rodova Brachytrichia, Calothrix, Entophysalis i Microcoleus. U infralitoralu (zona neovisna o kopnu) vodeće su smeđe alge rodova Cystoseira i Sargassum. Osim tih, razvijena su naselja ostalih smeđih alga (Dictyota dichotoma, Padina pavonica i dr.), potom zelenih (Acetabularia acetabulum, Flabellia petiolata, Halimeda tuna i dr.) i crvenih alga (Haliptilon virgatum, Jania rubens, Laurencia obtusa, Lithophyllum stictaeforme i dr.). One s raznim epifitima (Ectocarpus siliculosus, Sphacelaria cirrosa, Wrangelia penicillata i dr.) čine dominantnu floru. Na pomičnim podlogama rastu livade morskih cvjetnica: svilina (Cymodocea nodosa), perje (Zostera marina), posidonija, purić ili voga (Posidonia oceanica) i perje malo (Nanozostera noltii). Danas se prekomjernim unošenjem hranjivih soli štetno utječe na naselja algâ koja postaju siromašnija ili čak nestaju. Ugrožena su naselja jadranskoga bračića i velikih dominantnih vrsta smeđih algâ rodova Cystoseira i Sargassum koje zahtijevaju čisto more. Umjesto njih u onečišćenom se moru razvijaju naselja algâ rodova Dictyopteris, Dictyota, Gracilaria, Ulva i dr. Naglo se smanjuju i naselja morskih cvjetnica posidonije i perja a zamjenjuju ih naselja sviline.

C. Battelli