Pošumljavanje

Pošumljivanje, planska sadnja sadnica radi uzgoja nove šume ili radi obnove šume poslije sječe, odn. uništenja. Za uspješno pošumljavanje potrebne su kvalitetne sadnice, prikladno vrijeme i način sadnje te odgovarajuća podloga. Mletačka je Republika za uređenje šuma u Istri priređivala pravilnike.

Među posljednjima je bio Catastico generale dei boschi della Provincia dell’Istria (1775–76) Vincenza Morosinija IV., s dvojezičnim uputama za šumare. U XIX. st. pošumljene su osobito istarske krške goleti, nastale zbog prevelike sječe šuma (drvo se upotrebljavalo za gradnju mletačkih brodova ali i za gradnju primorskih gradova u sjevernoj Italiji) te zbog neuredne ispaše u prošlosti. Prve stručne nacrte za pošumljavanje ogoljelih krških površina izradio je J. Ressel, 1842. za istarsko područje, a 1850. za tršćansko-goričko. Potkraj XIX. i poč. XX. st. ogoljele su površine na Krasu pošumljene crnim borom. Pošumljavanje crnim borom ponovno je bilo oživljeno poslije 1948 (1945–54. pošumljeno je oko 4000 ha krških goleti u kotaru Sežana), potom je smanjeno, jer se crni bor uspješno širi vlastitim sjemenom, a krajolik postupno zarašta i u autohtono lisnato grmlje i drveće. Danas je pošumljavanje ograničeno samo na područja koja su stradala u šumskim požarima.

LIT.: J. Ressel, Načrt ponovne pogozditve občinskih zemljišč v Istri. Wiederbewaldungsplan für die Gemeindegründe in Istrien. Plán na znovuzalěsnení obecních pozemku v Istrii. Plan ponovnoga pošumljivanja za općinsko zemljište u Istri. Piano di riforestazione dei terreni comunali dell’Istria, Trieste 1993.
Bojana Lipej, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE