Pošumljavanje na poluotoku Premantura, (fotografija vlasništvo Glasa Istre, snimio Milivoj Mijošek), 2014.

pošumljavanje

Pošumljivanje, planska sadnja sadnica radi uzgoja nove šume ili radi obnove šume poslije sječe, odnosno uništenja.

Za uspješno pošumljavanje potrebne su kvalitetne sadnice, prikladno vrijeme i način sadnje te odgovarajuća podloga.

Mletačka je Republika za uređenje šuma u Istri priređivala pravilnike. Među posljednjima je bio Catastico generale dei boschi della Provincia dell’Istria (1775.–76.) Vincenza Morosinija IV., s dvojezičnim uputama za šumare.

U XIX. st. pošumljene su osobito istarske krške goleti, nastale zbog prevelike sječe šuma (drvo se upotrebljavalo za gradnju mletačkih brodova ali i za gradnju primorskih gradova u sjevernoj Italiji) te zbog neuredne ispaše u prošlosti. Prve stručne nacrte za pošumljavanje ogoljelih krških površina izradio je Josip (Josef). Ressel, 1842. za istarsko područje, a 1850. za tršćansko-goričko. Potkraj XIX. i poč. XX. st. ogoljele su površine na Krasu pošumljene crnim borom. Pošumljavanje crnim borom ponovno je bilo oživljeno poslije 1948. (1945.–54. pošumljeno je oko 4.000 hektara krških goleti u kotaru Sežana), potom je smanjeno, jer se crni bor uspješno širi vlastitim sjemenom, a krajolik postupno zarašta i u autohtono lisnato grmlje i drveće.

Danas je pošumljavanje ograničeno samo na područja koja su stradala u šumskim požarima.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Josef Ressel, Načrt ponovne pogozditve občinskih zemljišč v Istri. Wiederbewaldungsplan für die Gemeindegründe in Istrien. Plán na znovuzalěsnení obecních pozemku v Istrii. Plan ponovnoga pošumljivanja za općinsko zemljište u Istri. Piano di riforestazione dei terreni comunali dell’Istria, Trieste 1993.

Slučajna natuknica

Pršut, istarski