Politeama Ciscutti

Politeama Ciscutti, kazalište u Puli što ga je 1879. podigao P. Ciscutti o svojem trošku, danas višenamjenska dvorana u zgradi Istarskoga narodnoga kazališta. Ciscutti je prije toga (1851–54) izgradio prvu kaz. zgradu u Puli na Danteovu trgu i nazvao je Teatro Nuovo (otvoren 28.XII.1854). Kada je postala neprimjerena zbog sve većega broja stanovnika, kupio je zemljište kraj Mornaričkoga kasina i izgradio kazalište prema nacrtu R. Berlama.

Ono se nazivalo po svojem graditelju i pokrovitelju do 1947. Kamen temeljac položen je 22.VIII.1879; dobrotvorna priredba u njemu se održala već 2.XII.1880., a svečano je otvorenje bilo 24.IX.1881. U gledalištu je bilo oko 800 mjesta (parter, dva reda loža, balkon i stajaća galerija), a scenski prostor i druge tehn. prostorije bili su neprikladni za zahtjevnije predstave. Kazalište nije imalo stalnog ansambla. U dvorani su se održavale kaz. priredbe i glazbeni program gostujućih kaz. skupina, film. projekcije, plesne i dobrotvorne zabave, cirkuske priredbe, čak i boksačka, hrvačka i mačevalačka nadmetanja. Kazalište je počelo djelovati opernom sezonom, u kojoj se spominju izvedbe Verdijevih djela (Rigoletto, Traviata). Do 1918. često su gostovale tal. i njem. glumačke skupine, većinom iz Ljubljane, i hrv. glumci iz Zagreba. Potonji su češće nastupali u dvorani Sokola, Narodnom domu (izgrađen 1905) i u Čitaonici. Prije I. svj. rata program je često služio promidžbi tal. iredentizma, te su dramskim i opernim predstavama gostovala kazališta iz mnogih talijanskih kult. središta. Za I.svj. rata veliki se broj predstava davao u korist Crvenoga križa i ratne opskrbe, a na repertoaru su bile talijanske (G. Donizettija, G. Verdija) i njem. operete (R. Straussa, I. Kálmána, F. Lehára). Prva operna predstava u izvedbi domaćih izvođača bila je Don Pasquale G. Donizettija (1916); zatim je izveden Rigoletto G. Verdija (1917), s Mornaričkim orkestrom i puljskim zborom. Između I. i II. svj. rata nastavila su se gostovanja, i to su bile jedine predstave. U Politeami je u veljači 1931. prikazan prvi zvučni film u Puli. Raznolika djelatnost, s manjim i većim usponima i padovima, nastavila se do sred. 1947. Nakon pripojenja Pule Hrvatskoj, osnovano je Istarsko narodno kazalište, Gradsko kazalište Pula.

 

LIT.: V. Ujčić, Kazališni i kulturno-umjetnički život Pule 1870–1918, Pula 1962; isti, Kazališne kritike. Sa scene Istarskog narodnog kazališta u Puli od 1954. do 1964, Pula–Pazin 1989.

G. Orbanich