Etnoglazba, glazba raznovrsnih izvođača koji imaju kakvu vezu s tradicijskom glazbom.

U Hrvatskoj i Sloveniji sinonim je za glazbeni smjer poznat kao world music. Prethodnici etnoglazbe u Istri bili su skupina Istranova i pojedini njezini članovi, koji i danas uz aktivno glazbovanje često pokreću inicijative za predstavljanje i njegovanje istarske glazbe (oživljavanje tradicije, organizacija susreta svirača na bajsu i dijatonskoj harmonici/triještini, publikacije, predavanja, mentorstvo, pokretanje etnosekcije unutar Hrvatske glazbene unije).

U Kopru djeluje skupina Vruja, koja svoju inspiraciju uglavnom crpi iz priredaba Istranove, te duo La Zonta, štovatelji triještine i bajsa. Puljski Marusicrew (bivši Marusic Is Trio) glazbeno uporište ima u istraživanju istarske glazbene i jezične šarolikosti.

Zahvaljujući modi etnoglazbe, 1990-ih se za istarsku glazbu počelo zanimati mnoštvo glazbenika različitih smjerova popularne glazbe (ča-val). Livio Morosin izdao je više nosača zvuka, od kojih je Bura tramuntana (zajedno s Dariom Marušićem) dobila Hrvatsku diskografsku nagradu Porin kao najbolji album etnoglazbe (2000.). Tamara Obrovac svoj je jazz izričaj obogatila nekim elementima tradicijske, ali ne samo istarske, glazbe. Skupina Gustafi marginalno je i više kao egzotičan dodatak u svoj repertoar uvrstila uglavnom novije tradicionalne istarske pjesme.

Pod utjecajem regionalnoga festivala Melodije Istre i Kvarnera i novijega zanimanja za Istru, izvođači zabavne glazbe kao što su braća Radolovići iz Dua Magnolija, skupina In vino veritas te Bruno Krajcar, Vilim Škuflić (umro 2004.), Elio Pisak i dr. pokušavaju stvarati neku vrstu istarske popijevke.

Iako etnoglazba podrazumijeva glazbu koja se svojim pluralizmom suprotstavlja eurocentrizmu, u nas je u velikoj mjeri prihvaćena tek kao zapadnoeuropski modni smjer. Unatoč namjerama da se istraže novi, kreativni načini pristupa tradiciji, većina izvođača pristupa baštini marginalno i umjesto da njezinim spojem sa suvremenim glazbenim smjerovima uspostave suodnos i tako promiču nov glazbeni stil, njome se služe samo za osvježenje popularnih žanrova (jazz, rock, pop, techno i dr.). Unatoč živoj istarskoj glazbenoj tradiciji, izvorni je zvuk zbog intenzivne prilagodbe etnoglazbi u sve većoj mjeri odsječen od svojih izvora, a njegovi su baštinici rijetko kad ravnopravni subjekti etnotrenda.