Dračevac

Dračevac, naselje 9km jugoistočno od Poreča, na poljoprivrednom području između Žbandaja i Fuškulina (45°11′N; 13°40′E; 87m nadm. vis.); 130st. (2001). Na sjecištu je lokalnih prometnica koje povezuju sva okolna sela u zaleđu Poreča. Stanovništvo se pretežito bavi poljodjelstvom (vinogradarstvo, žitarice, masline, povrtlarstvo) i stočarstvom (goveda, svinje).

Teren je ravničarski s pravilnim stožastim brežuljcima na kojima su često ostatci gradinskih naselja (Malovar, Picugi, Montižana). Naselje je nastalo u sr. vijeku, bilo je obzidano (terra murata) i imalo je manju utvrdu za obranu. Prve morlačke obitelji, izbjeglice pred Osmanlijama, Mlečani su naselili 1573 (šest obitelji), a 1623. nakon kužnih epidemija još 19 obitelji. Zahvaljujući poljoprivredi, selo se razvijalo, osobito u drugoj pol. XIX. i poč. XX.st.

Šire područje je bilo nastanjeno od prapovijesti (ilirske gradine iz brončanog doba, Malovar, Picugi, Montižana), a u antičko doba pripadalo je Parentinskom ageru. Prema dostupnim zapisima, naselje Dračevac je nastalo u srednjem vijeku i bilo je ograđeno zidinama (terra murata) s manjom utvrdom za obranu. Nakon demografske depopulacije uzrokovane ratnim zbivanjima i epidemijama bolesti, od 1573. do 1577. godine naseljavaju se prvi doseljenici (šest obitelji u dokumentima navedeni kao Morlaci) u sklopu organizirane kolonizacije koju je mletačka vlast provodila sa izbjeglicama iz područja pod njezinom vlašću koja su bila zahvaćena ratom s Osmanlijama. Doseljenicima je dodjeljivana neobrađena zemlja na lokalitetima napuštenih i nenaseljenih srednjevjekovnih sela i stacija, što je dovodilo do širenja naselja. Svojim dolaskom doseljenici su utjecali na promjenu u strukturi poljodjelstva na način da stočarstvo postaje jednako zastupljeno kao i zemljoradnja. U novonastalim naseljima organizirana je lokalna vlast na čelu sa županom (knezom). Broj stanovnika u više se navrata sljedećih desetljeća povećavao doseljavanjem novih izbjeglica. Nakon 1622. godine nastupio je novi val naseljavanja Poreštine kolonistima pretežno iz Dalmacije, Crne Gore, Bosne, Albanije te Furlanije, Trevisa i grčke Krete. 

R. Matijašić, D. Lalić