Deagrarizacija

Deagrarizacija, proces napuštanja poljoprivrede kao izvora dohotka i zanimanja. U Istri je bila posljedicom migracija. Na poč. XIX. st. emigraciju u prekooceanske zemlje izazvalo je propadanje vinograda zbog pojave bolesti i štetnika, no nije bilo deagrarizacije jer je preostalo stanovništvo nastavilo poljop. proizvodnju. Masovna je d. nastala nakon II. svj. rata migriranjem iz seoskih u gradska naselja zbog politike razvoja koja je poticala industrijalizaciju.

Osim toga zapošljavanje izvan poljoprivrede rješavalo je dohodovne i stambene probleme. Zaposlenje u rudnicima i tvornicama tijekom 1950-ih te u turizmu od 1960-ih najjače je utjecalo na napuštanje poljoprivrede. Dodatan poticaj napuštanju sela pružila je mogućnost obrazovanja, nakon kojega je zaposlenje bilo lako dostupno. Izrazito područje deagrarizacije bila je sr. Istra (u kojoj danas živi četvrtina ukupnoga stanovništva), čemu je pridonijela i loša infrastruktura sela (ceste, javni prijevoz, struja, voda). Priobalni je dio Istre prihvaćao imigrante. D. se očituje u strukturi zaposlenosti: danas je manje od 3% ukupnoga stanovništva Istarske županije zaposleno u poljoprivredi. Podatci pokazuju da je najveća urbaniziranost u Puli, Poreču i Rovinju, a najmanja na području Buzeta i općina sr. Istre (Lupoglav, Lanišće, Pićan, Savičenta, Gradišće, Motovun i dr.).

LIT.: A. S. Ilak Peršurić, J. Šehanović, Đ. Peršurić, The influences of scientific and educational institutions on agricultural development, u: Seljačka obiteljska gospodarstva u Istri, Zbornik radova, Poreč 1999; Đ. Žutinić, A. S. Ilak Peršurić, J. Šehanović, Population migrations and implications on rural areas – Case study of Istra county, ibid.; M. Legović, Uzroci zaostajanja poljoprivrede Istre, Poreč 2000; Stoljeće vina 1901–2001, doprinos kulturi vina u Istri, Okrugli stol, Pazin 2001.
A. Ilak-Peršurić