Cestovni promet

Cestovni promet, gosp. djelatnost prijevoza robe i putnika. U Istri su prvi crteži vozila nađeni na situli iz Nezakcija iz V.st.pr.Kr. Rimljani su gradnjom cesta i konstrukcijom vozila uvelike razvili prijevoz. Prvi javni prijevoz obavljala je pošta Cursus publicus u I.st. cestom Via Flavia. Prijevozništvu pripada i tovarenje tereta i ljudi na životinje (konje, magarce), koje je u Istri bilo razvijeno, posebice tamo gdje nije bilo uređenih putova (Šavrini, Ćići). Prevladavao je prijevoz na vozu s volovskom, kravljom, konjskom ili magarećom vučom, a istar. vol i magarac postali su simboli snage, izdržljivosti i postojanosti.

Njihov je udio u prometu najprije umanjila željeznica, a sasvim su ih potisnuli automobili, kamioni, traktori i autobusi. Za dobar su prijevoz potrebni vuča, vozila i ceste. Sve se to u Istri razvilo tek u drugoj pol. XIX.st. Tada je započelo intenzivnije prometovanje pošte, kao prvoga javnoga prijevoznika. Najprije su prometovale poštanske kočije, koje su poslije zamijenili autobusi i kamioni. Velik prinos prijevozu dali su kovači, kolari i tesari, koji su od željeza dobivena u puljskom Arsenalu ili na željeznici izrađivali kvalitetne vozove. U XIX.st. mnogo se ljudi profesionalno bavilo prijevozom, te je uz ceste bilo mnoštvo gostionica i radionica koje su putnicima i prijevoznicima nudile viševrsne usluge.

Prijevoz robe i putnika u današnjem smislu počeo se razvijati na poč. XX.st., a uvelike se razvio nakon II. svj. rata. Za Austro-Ugarske bilježi se početak autobusnoga prijevoza, koji je obavljala pošta. Prema dostupnim podatcima, na relacijama Plomin–Kršan, Labin–Kršan–Pićan–Pazin već su 1907. vozili autobusi za prijevoz pošte i putnika. Potom je uspostavljen promet Pazin–Poreč. Također se moglo putovati poštanskim autobusima iz Opatije u Trst i u još neka istar. mjesta. Za vrijeme tal. uprave pojavila su se najprije autobusna poduzeća, a zatim i ona za prijevoz roba, kojima je sjedište bilo u Trstu (S.E.A.V.G. Trieste, Istituto nazionale transporto Trieste i dr.) ili Istri (Consortio Intercomunale Servizi Automobilistici Fiume–Abbazia, Sonni Mario–Cittanova, Dita Corazza & Vida Montona, Gattoni Pola i dr.). Raškim kavaricama obavljan je prvi masovni cestovni prijevoz putnika u razdoblju 1935–45., a i u potonjem su se razdoblju tako nazivali autobusi za prijevoz rudara u istarske ugljenokope. Nakon II. svj. rata osnovana su drž. poduzeća za prijevoz roba Intereuropa d. d. Koper, Istratrans Labin, Istra-auto, Brioni d. d. Pula i drugi. Prijevozom putnika bavili su se: Autotrans d. o. o. Rijeka, Slavnik Koper, Istratrans Labin, Brioni d. d. Pula i dr. Grad. promet u Puli obavljao je Pulapromet d. d. Mnogo se autoprijevoznika pojavilo 1990-ih, pa ih je u Istarskoj županiji 2003. bilo oko 235 s oko 580 vozila. U cjelokupnoj Istri najveći je autoprijevoznik Intereuropa Koper d. d., vozila kojeg su 2002. prešla oko 22mil.km i prevezla 240000t robe, od toga 92% u inozemstvu. Intereuropa transport d.o.o. imao je 187 vozila ukupne nosivosti 4400t. Također ima puno prijevoznika koji teret voze iz koparske luke i u nju.

J. Orbanić