Centar za istraživanje mora Rovinj, znanstvenoistraživačka ustanova Instituta »Ruđer Bošković« iz Zagreba. Ustanovu je osnovao 1891. O. Hermes kao podružnicu Berlinskog akvarija sa zadaćom da matičnu ustanovu opskrbljuje živim materijalom i morskom vodom. Uz pogon akvarija u tadašnjoj Station des Berliner Aquariums bilo je i nekoliko prostorija namijenjenih znanstvenim istraživanjima.

Kako su povoljne mogućnosti rada u Rovinju izazvale veliko zanimanje znanstvenika diljem Europe, zgrada je 1900. znatno povećana, uređen je i manji botanički vrt autohtonoga bilja. Laboratoriji novonazvane Zoologische Station Rovigno opskrbljeni su najsuvremenijim instalacijama i opremom za klasična biološka istraživanja. Vlastitim istraživačkim brodom R. Virchow 1909. i 1911. obavljena su prva sustavna istraživanja planktona na Jadranu. Donacijom P. Schottländera iz Breslaua (Wrocław) izgrađeni su novi istraživački brod Albatross i podmornica Loligo. Tijekom I. svj. rata stanica je bila zatvorena. Nakon rata u ustanovi nazvanoj Stazione zoologica di Rovigno d’Istria i poslije Istituto di biologia marina per l’Adriatico težište je rada bilo na planktološkim i ihtiološkim istraživanjima te na suzbijanju malarije u Istri. Nakon što je 1931. ugovorena zajednička uprava njem. Kaiser-Wilhelm Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften i tal. Reale Comitato talassografico italiano, Institut je nazvan Deutsch-italienisches Institut für Meeresbiologie zu Rovigno i Istituto italo-germanico di biologia marina di Rovigno d’Istria. Njemačkim ravnateljem imenovan je prof. A. Steuer, a talijanskim M. Sella. Pod vodstvom A. Vatove počinju opsežna kvantitativna istraživanja životnih zajednica morskoga dna u cijelom sjev. i sr. Jadranu. Stalni uposlenici i mnogobrojni gostujući znanstvenici najviše su se bavili taksonomijom, ekologijom i fiziologijom morskih organizama (I. Hämmerling uspio je izvesti presađivanje staničnih jezgara u morskim algama). Od 1932. ustanova objavljuje glasila Thalassia i Note-Notizen. Potkraj II. svj. rata institut je opet zatvoren, znanstvena oprema i knjižni inventar odneseni su u Italiju, te manjim dijelom u Njemačku, a zgrada opljačkana. Institut nastavlja raditi 1948. kao Institut za ribarstvenu biologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a 1952. preuzima ga JAZU i postaje Institut za biologiju mora JAZU. Uz klasična biološka i hidrografska istraživanja, mnogo se radilo na uzgoju kamenica i dagnji. God. 1956. ustanova objavljuje glasilo Thalassia Jugoslavica. U zgradi je 1962. uređen Laboratorij za morsku radiobiologiju Instituta »Ruđer Bošković«. Taj institut i JAZU ugovorili su zajedničku upravu ustanovom, koja 1969. postaje sastavnim dijelom Instituta »Ruđer Bošković« i preimenovana je u Centar za istraživanje mora. Znanstvena i usmjerena istraživanja iz biološke, kemijske i fizikalne oceanologije temelje se na složenom interdisciplinarnom pristupu u okviru nac. i međunar. projekata. Razvijaju se istraživanja iz područ-ja mikrobiologije, toksikologije i morske molekularne biologije, rješavaju se i temeljni problemi uzgoja riblje mlađi i kruženja tvari u sjev. Jadranu. Uvodi se nastavna djelatnost na razini poslijediplomskih studija, održavaju se znanstveni i stručni skupovi. U Centru je uposleno četrdesetak znanstvenika kojih su terenska i laboratorijska istraživanja usmjerena na utvrđivanje stanja i praćenje promjena u ekosustavima sjev. Jadrana, poglavito na biološku raznolikost, onečišćenje mora i pojave eutrofikacije. Centar raspolaže moderno opremljenim istra-živačkim brodom Vila Velebita, motornim čamcima Burin i Triton, knjižnicom s približno 20000 jedinica, bankom osnovnih oceanografskih podataka u nizu od 1969., zoološkom dokumentacijskom zbirkom od 1100 vrsta jadranskih beskralješnjaka i riba te herbarijem s približno 400 vrsta morskih alga i cvjetnica.

http://www.irb.hr/

http://www.irb.hr/

http://www.cim.irb.hr/