Carevinsko vijeće

Carevinsko vijeće (njem. Reichsrat). Prvo savjetodavno tijelo Habsburške Monarhije utemeljeno carskim patentom 3.XII.1851. Oživljeno je preustrojem države na temelju Listopadske diplome 1860. kada postaje zakonodavno tijelo za cijelu Monarhiju. Veljačkim patentom 1861. preuređuje se u sabor, ugl. savjetodavne naravi, sastavljen od Velikaškoga, tj. Gornjega doma (njem. Herrenhaus), u koji su ulazili nadvojvode, biskupi i osobe što ih je imenovao car, i od Zastupničkoga, tj. Donjega doma (njem. Abgeordnetenhaus), čiji su zastupnici birani na zemaljskim saborima.

Zbog tada nametnute centralizacije i smanjenja ovlasti zemaljskih sabora u korist Carevinskoga vijeća Mađari, Hrvati, Česi i Talijani odbijaju slati zastupnike na sjednice (u Istarskom saboru tal. većina pod vodstvom A. Madonizze glasuje »nessuno«) pa je Veljački patent dokinut 1865. – 2. Zajednički dvodomni sabor zemalja Cislajtanije (austr. dijela dualističke Austro-Ugarske Monarhije), koji je djelovao 1867–1918. U radu njegova Zastupničkoga doma sudjelovali su, među 15 krunskih zemalja, Trst, Gradiška, Gorica, Istra i Dalmacija. Prvotno se taj dom sastojao od zastupnika biranih u zemaljskim saborima (2 iz Istre). Od 1873. birali su ih izbornici pojedinih zemalja raspoređeni u četirima kurijama – gradovi, trg. komore, veleposjedi i seoske općine – s vrlo visokim imovnim cenzusom; od 1896. uvedena je peta, opća izborna kurija i snižen imovni cenzus. Reformom iz 1907. ukinute su kurije i imovni cenzus, te je ostala podjela na gradske i seoske izborne kotare po općem pravu glasa (tada je taj dom imao 516 članova, od toga 6 iz Istre). Istar. zastupnici bili su: J. Dobrila 1867., D. Vitezić od 1873. i M. Laginja od 1891. – svaki u tri saziva, V. Spinčić od 1891. u četiri saziva, P. A. Gambini 1897., F. Bennati od 1897. u tri saziva, M. Mandić 1907. i dr. Na Vijeću se od prijedloga važnih za Istru prihvatio npr. onaj o gradnji želj. pruge Divača–Pula (veza Beč–Pula).

LIT.: V. Spinčić, Narodni preporod u Istri, u: D. Gruber i V. Spinčić, Povijest Istre i Narodni preporod u Istri, Zagreb 1924; F. Barbalić, Narodna borba u Istri. Od 1870. do 1915. godine, Zagreb 1952; A. J. P. Taylor, Habsburška Monarhija 1809–1918, Zagreb 1990.
Đ. Križman-Zorić, Istarska enciklopedija