Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a Rijeka/Pula

Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Rijeka i Područna jedinica u Puli, znanstvenoistraživačka ustanova društveno-humanističkog usmjerenja, osnovana 1945. na Sušaku pod nazivom Jadranski institut. Nakon sjedinjenja Istre s Hrvatskom i spajanja Sušaka i Rijeke u jednu urbanu cjelinu, postao je (1948) ispostavom istoimenog instituta JAZU-a u Zagrebu. Od 1960. djeluje kao samostalna ustanova, a 1964. dobiva naziv Sjeverojadranski institut za etničke odnose, historiju i ekonomiju JAZU, čime mu je određeno polje rada i namijenjena zadaća. 

Među suradnicima bili su mnogi značajni stručnjaci (Mijo Mirković, Josip Roglić, P. Skok, Mirko Deanović, F. Ramovš, Ive Mihovilović, Matko Rojnić, Fran Barbalić, R. Maixner, Lavo Čermelj i dr.). Najranija faza obilježena je važnim kolektivnim djelom Cadastre national de l'Istrie (d'après le Recensement du 1er Octobre 1945.) i nizom popratnih djela o političkoj i nacionalnoj pripadnosti Istre i Julijske Venecije. Te su edicije poslužile jugoslavenskoj delegaciji na Pariškoj konferenciji o miru s Italijom (1946-47). Početna orijentacija na teme iz područja etnokulture, gospodarstva, nacionalnih previranja, političkih i stranačkih odnosa, radničkoga pokreta, narodnooslobodilačke i antifašističke borbe, zadržana je i u idućim desetljećima. Nastojanjem M. Mirkovića Institut (1963) počinje izdavati zbornik Problemi sjevernog Jadrana (do 2003. izašlo je 8 sv.), premda su njegovi suradnici najveći dio radova objavili izvan te edicije. Tiskano je i nekoliko drugih izdanja, samostalno ili u zajednici sa zagrebačkim Akademijinim Institutom (ističu se, primjerice, Prilozi za bibliografiju objavljenih izvora za povijest Istre), a priređeno je nekoliko izložbi i znanstvenih skupova. God. 1969. osnovana je Radna jedinica u Puli, koja i danas djeluje u sastavu riječkoga Zavoda (od 1991. Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti). Glavna je zadaća djelatnika Zavoda proučavanje povijesnih, etničkih, gospodarskih i pravnih odnosa, kulturne problematike, napose jezičnih pitanja i glagoljice, etnologije i etnomuzikologije područja zapadne Hrvatske, osobito Rijeke, kvarnerskih otoka, Istre, Hrvatskog primorja i Gorskoga kotara. Prvi voditelj Instituta bio je Uliks Stanger, zatim niz akademika - F. Čulinović, V. Stipetić, Lj. Boban, Dragovan Šepić, M. Moguš te sadašnji voditelj Petar Strčić.

LIT.: P. Strčić, Sjeverojadranski institut za etničke odnose, historiju i ekonomiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti - Rijeka, Istarski mozaik, 1965, 4-5; D. Munić (urednik), Pola stoljeća Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci (1945-1995), Rijeka 1995; M. Moguš (urednik), 140 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1961-2001), Zagreb 2001; Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, u: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2004.
Miroslav Bertoša, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE