Prometne nesreće

Prometne nesreće, sastavni su dio prometa zbog stvarnih opasnosti koje u njemu postoje i zbog propusta sudionika. O nesrećama u starijim povijesnim razdobljima nema podrobnijih podataka, iako su brodovi tonuli u nevremenu, a kola se prevrtala na cestama. Tek s naglim jačanjem prometa u XIX. i XX. st., osobito s povećanjem brzine putovanja koju omogućuju tehnički sve savršenija prijevozna sredstva, naglo je narastao broj nesreća i žrtava. Najveća civilna nesreća na moru dogodila se 13.VIII.1914., kad je kraj Rovinja potonuo austrijski luksuzni parobrod Baron Gautsch. Život je izgubilo oko 300 putnika. U nesreći civilne mornarice 18.IX.1971. blizu Crne Punte kraj Koromačna zbog požara na brodu August Cesarec riječke Jadrolinije poginulo je 12-ero ljudi. Stradavanje brodova u važnim okolnostima ne može se smatrati prometnim nesrećama (bitke na moru, potonuće bojnoga broda Viribus Unitis, potapanje podmornica i dr.).

Najveća željeznička nesreća dogodila se u srpnju 1949. na stanici Sv. Petar u Šumi, kad je vlak pun ratne siročadi iskliznuo pri prolasku kroz stanicu. U službenom je izvješću navedeno 15 poginulih i 17 ranjenih, a pretpostavlja se da je broj puno veći. Kad je 14.VII.1984. u Divači na brzi vlak iz Beograda naletio teretni vlak, u zadnjem je vagonu smrtno stradao 31 putnik. Na pruzi Trst-Poreč bura je 13.III.1910. kod Milja prevrnula vlak te je poginulo 5-ero ljudi, a 15-ero ih je ranjeno; 22.VII.1917. ruski su zarobljenici iskliznuli vojni transport između Tribana i Grožnjana. Žrtve su bile strojovođe obiju lokomotiva. Prva automobilska nesreća zbila se 1912. pri alpskoj vožnji na Učki, a smrtno su stradali vozač i suvozačica. Na cestama se stalno događaju manje nesreće i nezgode. Policijska uprava istarska 2000. zabilježila je 5772 cestovne nesreće, u kojima je poginulo 27 ljudi, a 1490 bilo je ozlijeđeno.

Josip Orbanić, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena. 1. 2. 2005., IE