Kranjska

Kranjska (njem. Krain), središnja slovenska povijesna pokrajina. Njezini začetci povezani su s ranosrednjovjekovnom Karniolom u slov. Posavju. Na tu se tradiciju krajem X. st. nadovezala markgrofovija Kranjska, nastala nakon prestanka mađ. upada i ponovnog uključivanja slov. pokrajina u okvir srednjovjekovnog njem. carstva. 

Markgrofovija je isprva bila pod vlašću bavarskoga, odnosno koruškoga vojvode, a potom neposredno podređena kruni. Od 1077. akvilejski patrijarh čitava je dva stoljeća bio formalni kranjski markgrof, dok je u stvarnosti Kranjska pripadala pojedinim gospoštijama biskupija i svjetovnih dinastija, koje su se između sebe borile za kneževski položaj. Brz razvitak doživjela je pod Habsburgovcima, koji su od 1335. njome neposredno upravljali i priključivali joj svoje novostečene posjede na Krasu i dalje prema moru. Kao priključena gospoštija Kranjskoj je u XV. i poč. XVI. st. pripadala i Pazinska knežija, koju su Habsburgovci 1374. naslijedili od grofova Goričkih. Jednak status imao je i Trst, dok su Rijeka i ist. Istra pod posrednu habsburšku vlast došle podređivanjem Devinske gospode 1366.

LIT.: L. Hauptmann, Nastanek in razvoj Kranjske, Ljubljana 1999; P. Štih i V. Simoniti, Slovenska zgodovina do razsvetljenstva, Ljubljana i Celovec 1995.
P. Štih, Istarska enciklopedija
Posljednja promjena: 1. 2. 2005., IE