Nova banka d. d.

Nova banka d. d. Zagreb, nac. banka nastala 2002., nakon što je međunar. investicijski fond, kojim upravlja Charlemagne Capital Ltd., kupio tri regionalne banke: Dalmatinsku banku d. d. Zadar, Istarsku banku d. d. Pula i Sisačku banku d. d. Sisak. Potkraj 2003. imala je aktivu vrijednu 7,7 mlrd. kuna, 500 mil. temeljnoga kapitala i više od tisuću zaposlenika. Administrativno je središte Nove banke u Zagrebu, gl. operativno u Zadru, a poslovna su središta u Zagrebu, Zadru, Puli, Sisku i Splitu. 

Istarska banka, jedna od sastavnica današnje Nove banke, osnovana je 1956. odlukom Narodnoga odbora Kotara Pula kao Istarska komunalna banka i štedionica sa sjedištem u Puli i podružnicama u 14 istar. općina: Puli, Vodnjanu, Rovinju, Žminju, Poreču, Višnjanu, Pazinu, Motovunu, Labinu, Podpićnu, Buzetu, Umagu, Novigradu i Bujama. Početni kreditni potencijal banke iznosio je 63,8mil. dinara, a prvim direktorom bio je imenovan Srećko Mureta. Kao posljedica decentralizacije privr. sustava 1961. uslijedila je pretvorba banke, pa su se organizacijski izdvojile podružnice u Umagu, Bujama i Poreču te osnovale Istarsku kreditnu banku Umag d.d., podružnice u Pazinu, Buzetu i Labinu priključene su Riječkoj banci, a podružnice Pula i Rovinj ostale su u sastavu Istarske komunalne banke i štedionice, koja je 31.III.1967., dobila ime Istarska banka Pula. Do iskoraka u poslovanju došlo je 1973., kada su 34 radne organizacije počele isplaćivati plaće preko štednih knjižica, te 1978. kada je Istarska banka dobila ovlast od Narodne banke Hrvatske da za svoje članice preko 16 korespondentskih banaka u svijetu obavlja devizni platni promet. Godinu dana poslije u Puli je izgrađena nova suvremena poslovna zgrada banke, što je omogućilo znatno proširenje bankarskih proizvoda i usluga. Ubrzo nakon pretvorbe banke u dioničko društvo potkraj 1989. uslijedilo je i teritorijalno širenje djelovanja otvaranjem novih podružnica i poslovnica u Labinu, Pazinu, Buzetu, Bujama, Zagrebu i Benkovcu, tako da je 1996. poslovala na ukupno 30 punktova. Istarska banka u Puli imala je veliku ulogu u razvoju istar. regije u posljednja četiri desetljeća XX. st. Financirala je izgradnju mnogobrojnih hotelskih i ugostiteljskih objekata u Puli, Medulinu, Rovinju, Poreču, Umagu, Malome Lošinju i kongresne dvorane na Brijunima, te se tako među prvima okrenula turist. valorizaciji Istre. Kontinuirano je financijski pratila Brodogradilište Uljanik u gradnji brodova, sudjelovala u stvaranju flote tadašnjega brodara Istraplova, a kao regionalna banka dugoročno je ili kratkoročno financirala gotovo 50% gosp. subjekata u Istri, i to kroz obnovu proizvodnih ili uslužnih kapaciteta ili kao potpora njihovim izvoznim programima. Sufinancirala je krupne infrastrukturne projekte: proboj cestovnoga tunela kroz Učku, gdje je obavila tehn. dio posla oko prikupljanja nar. zajma, te izgradnju telefonske i vodoopskrbne mreže u Istri i aerodromske zgrade u Puli. Velika financ. sredstva usmjeravala je i u društv. i individualnu stambenu izgradnju, izgradnju zdr. ustanova, sport. objekata i škola, obnovu Istarskoga narodnoga kazališta, a širokim rasponom potrošačkih kredita pridonijela je porastu općega standarda građana. Na čelu Istarske banke izmijenilo se sedam direktora, a posebno se istaknuo Anton Racan, koji je na tome položaju bio 1968-78. i 1982-90. Za doprinos u izgradnji gosp. i društv. života juž. dijela Istre nagrađena je 1986. Zlatnom plaketom Općine Pula.

M. Ferenčić, Istarska enciklopedija