Schönbrunnski mir

Schönbrunnski mir, mirovni ugovor sklopljen u bečkom dvorcu Schönbrunnu 14.X.1809. između francuskog cara Napoleona Bonapartea i austrijskog cara Franje I. Uslijedio je nakon Napoleonove pobjede u bitki na visoravni Wagram kraj Beča 6.VII.1809. 

Ugovorom je Austrija morala pristati na nove teritorijalne ustupke. Distrikte Inn i Salzburg predala je Bavarskoj koja je Italskom Kraljevstvu dala Trentino. Ilirske pokrajine, još otprije u francuskim rukama, sada su se povećale pripajanjem Trsta, Rijeke, Istre, hrv. Dalmacije te dijela Koruške i Kranjske. Galicija je podijeljena između Varšavskoga Velikog Vojvodstva (koje je dobilo Krakov) i Rusije. Habsburška Monarhija time je izgubila pristup moru, morala je smanjiti vojsku na 150 000 ljudi i platiti veliku ratnu odštetu u iznosu od 85 mil. franaka.

S. Bertoša, Istarska enciklopedija