Mutvorȁn (tal. Momarano), naselje u jugoistočnoj Istri (45°57′ N; 13°59′ E; 180 m nadmorske visine); 21 stanovnik (2021.), općina Marčana.

Nalazi se na gradinskom položaju, na uzvisini iznad doline koja se od Prodola spušta do zaljeva Budava.

Stanovnik je Mutvorȁnac, stanovnica Mutvorȃnka, a pridjev mutvorȃnski. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom ili rade u obližnjim većim naseljima.

Očuvana su dva prstena gradinskih zidina, iz brončanog i željeznoga doba. Oskudni su tragovi antičkog razdoblja. Mutvoran se poslije razvijao unutar srednjovjekovnih zidina, vidljivih u gotovo cjelokupnu opsegu. Spominje se u mnogim srednjovjekovnim raspravama oko granica (1150. Castrum Mons Marianus, 1325. u Istarskom razvodu kao Motmoran, itd.). Godine 1331. došao je pod vlast Venecije, koja je zidine obnovila 1363. i 1417. Nakon uskočkih ratova i velike kuge 1631. te raspuštanja zbornoga kaptola smanjena mu je važnost.

Godine 2001. obnovljen je dio gradskoga bedema s glavnim ulazom te kulom sa sjedalima s urezanim glagoljskim natpisima uz nju i lođom ispred ulaza (XVII. st.).

Župna crkva sv. Marije Magdalene, dvoranska crkva ravnoga začelja, s trima upisanim dubokim apsidama koje su nadsvođene bačvastim svodom te naknadno zazidane i pretvorene u sakristije i sa zvonikom uklopljenim u pročelje, pokazuje tragove romaničke faze. No danas vidljiva crkva izgrađena je na mjestu prijašnje za biskupa Altobella Averoldia. U njoj je bogata umjetnička oprema iz XVI.–XVIII. st. (drveni retabl Paola Campse, pala atribuirana Baldassareu d’Anni). U grobljanskoj crkvi sv. Margarete bili su uzidani kameni ulomci s figurativnim prizorima iz XI. st. te nekoliko ulomaka nadgrobnih spomenika iz XIV.–XVII. st.

*Više fotografija Mutvorana i tamošnjih umjetnina s podacima na stranicama Istarska kulturna baština - Patrimonio culturale istriano: https://www.ppmi.hr/hr/patrimonio/katalog-predmeta/

Slike