Cvjetanje mora

Cvjetanje mora, pojava sluzavih nakupina u Jadranskome moru, koje ponajprije nastaju nakupljanjem izlučina fitoplanktona (jednostaničnih algi koje lebde u moru). Do pojave dolazi zbog raslojavanja vodenog stupca i smanjene dinamike mora. U gornjem dijelu vodenoga stupca nastaju nakupine različitih oblika manjih i većih dimenzija. U prvoj fazi cvjetanja mora stvaraju se i potpovršinski slojevi sluzavih nakupina, koje potom isplivaju u obliku fronti dugih više kilometara, a širokih na desetke metara. Osim što su neugodna izgleda, sluzave nakupine u dodiru s kožom nisu opasne. Sastoje se od polisaharida, spojeva sličnih škrobu, te od planktonskih organizama i prirodnih organskih tvari koje se u njima zadržavaju ili stvaraju. Cvjetanje mora nastaje najprije u središnjem dijelu sjevernog Jadrana, unutar glavnoga vrtloga, gdje je izmjena vode najmanja, a zatim se najčešće širi. Detaljni mehanizam pojave još uvijek nije dovoljno poznat pa je teško točno predvidjeti njezino nastajanje.

Cvjetanje mora prirodna je pojava koja se događa u različitim morima, a iznimno je česta i dugotrajna u sjevernom Jadranu, gdje je znanstveno opisana već u XIX. st. Sve je češćom postala od 1988., a zadnjih je godina (2000-04) redovita. I u prošlosti je ta pojava vjerojatno bila periodično češća, ali osim svjedočanstava ribara, nisu postojala kontinuirana znanstvena istraživanja. Pojava može trajati od nekoliko tjedana do tri mjeseca; može početi oko sredine lipnja ili potkraj srpnja, a završiti u sredini srpnja ili potkraj kolovoza, iznimno u rujnu. U kvarnerskim je područjima rjeđa i traje znatno kraće. Nanošenje sluzavoga materijala do obale ovisi više o prevladavajućim vjetrovima nego o trajanju pojave. Zapadni vjetrovi, ponajprije maestral, uzrokuju znatno onečišćenje zapadne obale Istre, pa kontaminacijom plaža turizam trpi znatnu štetu, a ribolov je otežan zbog začepljenja mreža.

D. Degobbis, Istarska enciklopedija