Cvitići

Cvitići, naselje, općina Barban. Smješteno je sjeverno od Barbana i istočno od Žminja, ponad doline rijeke Raše (45°08′N; 14°01′E; 302m nadm. vis.); 78 st. (2001). Stanovnici se bave tradicionalnim poljodjelstvom (uzgoj vinove loze, žitarica, maslina), stočarstvom, a u začetcima je seoski turizam. Cvitići su dio Sutivana, naselja raspršenoga tipa koje čine zaseoci Cvitići, Raponji, Bašići, Grgeci, Dolica, Medančići, Risi, Varoš, Gorica.

 

Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gradine), a iz rimskog doba nema važnijih tragova. Naseljeno slavenskim življem u ranom srednjem vijeku, selo se prvi put spominje 1012. Pripadalo je akvilejskomu patrijarhu, a u XIV. st. postalo je dio Lupoglavske gospoštije, tako da je slijedilo povijesni razvoj toga lena. Obitelj Herberstein prodala je 1525. posjed Ferdinandu Austrijskom, a ovaj ga je 1529. predao Petru Kružiću, novomu gospodaru Lupoglava. Imalo je komunski ustroj sa županom na čelu (glagoljski natpis iz 1516. spominje župana Bartula Cvitića). Nakon Uskočkoga rata doseljene su izbjeglice pred Osmanlijama iz Bosne. Područje je crkveno pripadalo Pićanskoj biskupiji, a nakon njezina ukinuća Tršćanskoj, do preustroja crkv. područja u XIX. st. Župna crkva Blažene Djevice Marije sagrađena je u XVIII. st. na mjestu starije. Crkva sv. Ivana Krstitelja na groblju, oko 1km jugoistočno od Medančića, bila je prije župna crkva, a ondje je vjerojatno bio i feudalni kaštel.

R. Matijašić, Istarska enciklopedija