Redovničke zajednice

Redovničke zajednice, u kršćanstvu skup osoba koje žive u muškoj ili ženskoj zajednici (redu) te se posebnim zavjetima posvećuju Bogu radi osobnog usavršavanja i promicanja kršćanskog života u svojoj sredini (redovnici). U Istri su kroz stoljeća živjeli i djelovali benediktinci (i jedna njihova grana, kamaldolci), zatim servitipavlinitemplari i ivanovci (viteški redovi), augustincidominikancifranjevci (koji su se razgranali u konventualce, opservante, reformate i kapucine), potom franjevci trećoredci, salezijanci i isusovci te razni ženski redovi i kongregacije. 

Danas u hrvatskom dijelu Istre djeluju Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri (samostan Pohođenja Bl. Djevice Marije u Pazinu, samostan sv. Antuna Padovanskoga u Puli, samostan sv. Franje Asiškoga u Rovinju), Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca (samostan sv. Franje Asiškoga u Puli, samostan sv. Ivana Krstitelja u Puli), redovnici sv. Pavla Pustinjaka (pavlini) u Svetom Petru u Šumi (ukupno dvadesetak redovnika) te ženski redovi: Zajednica župnih sestara (Cerovlje, Poreč i Koromačno), Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga (Buje, Poreč, Pula, Rovinj i Žminj), Družba kćeri milosrđa (Pula), Provincija sestara uršulinki Rimske unije (Rovinj), Klanjateljice Krvi Kristove (Vrsar), Družba sestara Presvetog Srca Isusova (Žminj), Družba sestara služavki Malog Isusa (Tinjan), Družba sestara pomoćnica duša u čistilištu (Pazin); ukupno četrdesetak sestara. U slov. dijelu Istre djeluju samostan franjevaca konventualaca sv. Franje u Piranu i franjevački samostani sv. Ane u Kopru i Strunjanu, a u novije doba u Ankaranu i Škofijama djeluju salezijanci i otvoren je samostan sestara uršulinki u Izoli i školskih sestara Naše Gospe u Kopru.

S. J. Škunca, M. Vogrin, Istarska enciklopedija