Brozina, Ivan - Slovan

Brozina, Ivan - Slovan, antifašist i partizan (Jelšane, 1.VI.1920 - Opatija, 7.X.1973). Već 1938. talijanske su mu vlasti sudile zbog antifašizma, a u talijanskoj vojsci je 1941. postao suradnikom NOP-a, te je dospio u vojni zatvor u Veroni, iz kojega je početkom 1942. došao u Istru. 

 

U proljeće 1942. bio je u Brkinskoj četi, koja je djelovala sjeverno od Ilirske Bistrice. Početkom lipnja odvojio se od čete i s četiri suborca prešao željezničku prugu Rijeka-Trst, uspostavivši logor kraj sela Kućela, odakle su održavali vezu s Rijekom i tamošnjim partijskim rukovodstvom. Uspostavili su vezu i s Krasom i Lovranštinom, a da bi grupa ojačala otišao je na kastavski punkt, odakle se uputio u Štab 2. bataljuna 2. odreda 5. operativne zone. Potkraj kolovoza 1942. kraj Gerova je osnovana Prva istarska partizanska četa (5. četa 2. bataljuna »Vladimir Gortan« 2. odreda 5. operativne zone), koja je krenula u Istru i uspostavila logor na Planiku. Na dvadesetu obljetnicu »Pohoda na Rim«, 28.X.1942., minirala je prugu kraj Rukavca i uništila transportni vlak, a potom se povukla pred napadom talijanske vojske. Nakon njemačke listopadske ofenzive 1943., u Istri se osnivaju prve čete, a Brozina je bio zapovjednik I. istarske partizanske čete, koja je djelovala je na području Klane i Ilirske Bistrice, i na pruzi Trst-Rijeka. Brozina je 14.I.1944. postavljen zapovjednikom 4. istarskog bataljuna, a kad su 1.IV.1944. osnovani 1. istarska brigada »Vladimir Gortan« i 1. partizanski odred »Učka«, Brozina je postavljen za zapovjednika Odreda. Već 11.VI. postavljen je za prvoga zapovjednika 2. brigade. Nakon rata ostao je u službi JA; školovao se u vojnim školama SSSR-a i Jugoslavije, te obnašao nastavničke i vojne dužnosti. Prije umirovljenja u činu pukovnika niz godina zapovijedao je pješačkim pukom. Svoja sjećanja objavio je u zbornicima, te u knjizi Put I. istarske partizanske brigade »Vladimir Gortan« (Pula 1959).

LIT.: P. Strčić, Prilog za biografiju Ivana Brozine - Slovana (1920-1973), Pazinski memorijal, 1982, 11.
H. Buršić, Istarska enciklopedija