Biocenoze

Biocenoze, životne zajednice raznovrsnih biljnih i životinjskih organizama na određenom staništu (biotopu) uzajamno povezanih procesom prirodnoga kruženja tvari. U Istri je prisutan velik broj biocenoza, koje se grupira na: obalne, morske, makija i garig, šume, livade i pašnjaci, planinske šume, močvarna staništa, antropogena staništa. 

Obalne halofilne b. obilježava malen broj spolnih vrsta, prilagođenih ekstremnim uvjetima koji vladaju na obalnim grebenima (povećana koncentracija soli). To su: mrižica (Limonium vulgare), rešetkasta mrižica (L. cancellatum) i obalni petrovac (Crithmum maritimum). Morske biocenoze dijele se na bentoske i pelagijske. Od bentoskih u Istri su značajne zajednice grebenastih i muljevitih dna. Na grebenastim dnima karakteristični su sesilni (sjedilački) organizmi: spužve, plaštenjaci, mnogočetinaši, žarnjaci, školjkaši, npr. dagnja (Mytilus edulis) i prstac (Lithophaga Lithophaga), neke alge i dr. Muljevita dna obilježje su Limskoga kanala, gdje se nalazi najviše školjkaša i puževa (Turitella communis, Nucula nucleus, Corbula gibba, Cardium edule?), ali značajni su i mnogočetinaši, zvjezdače i zmijače, spužve i dr. Makija garig prisutni su u sr. i juž. Istri, a najčešće obuhvaćaju zajednice hrasta crnike s crnim jasenom (Orno-Quercetum ilicis) te bušina i velikoga vrijesa (Cisto-Ericetum arborae). Od šumskih biocenoza poznata je Motovunska šuma, primorska šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Querco robori-Carpinetum betuli submediterraneaum) ili poplavna šuma pravoga lužnjaka i običnoga graba (Rusco aculeati-Quercetum roboris). Jedno od najzanimljivijih močvarnih staništa brakična je močvara Palud kraj Rovinja, koju ptice koriste kao odmaralište prilikom seoba. Među biljkama koje rastu pod vodom prisutan je velik broj ličinaka kukaca iz redova Odonata, Diptera i Trichoptera, a česti su i pužići Hydrobia acuta. Sva su staništa izložena utjecaju čovjeka pa se u skladu s time i njihov sastav stalno mijenja.

B. Sladonja, Istarska enciklopedija