Kampovi

Kampovi, funkcionalne turističke cjeline uređene na vegetacijski oplemenjenu prostoru i namijenjene za boravak gostiju s pokretnom opremom (šatori, kamp-prikolice, kamp-kućice i dr.). Najprivlačniji je za kampiranje dio istar. priobalja od Savudrije do Medulina, koji nema kamenjara, a kampovi su ugl. smješteni u boricima, visokoj makiji u kojoj prevladava hrast crnika ili u maslinicima. 

Poslovnost turist. kampova umnogome ovisi o usluzi, sigurnosti i sanitarijama. Tomu pridonosi i promotivna aktivnost lokalnih turist. zajednica i kampističkih udruga Hrvatske. Uz istar. obalu podignuto je četrdesetak kampova i tridesetak tzv. mini kampova. Posluju sezonski, obično od travnja do kraja rujna, a rjeđe od ožujka do listopada. Iznimka je kamp Puntižela, nasuprot brijunskom arhipelagu, koji je otvoren cijele godine. Najprostraniji su istar. kampovi: Ladin gaj, Umag (127ha), Koversada (120ha), Vrsar, Lanterna (90ha), Tar-Poreč i Valkanela Vrsar (85ha). Najveće prihvatne kapacitete imaju Koversada (oko 10000 osoba), Lanterna (9000), Valkanela (6000) i Bijela uvala u Poreču (6000). Prevladavaju kampovi s trima zvjezdicama. Naturistički kamp Valalta, na juž. ulazu u Limski kanal, jedini je istar. kamp s četirima zvjezdicama. Pravilnik o razvrstavanju, uvjetima i kategorizaciji, koji je stupio na snagu ljeti 2003., predviđa i kampove s pet zvjezdica. Privlačnost i turist. važnost kampiranja ogleda se i u udjelu kampista u ukupnom broju turist. dolazaka, pa je u Istri 2000. u kampovima zabilježeno više od 39% stranih dolazaka i 45% stranih turist. noćenja. Domaći turisti ne pokazuju veće zanimanje za kampiranje.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

J. Sladoljev, Kamping turizam, Pula 1998.